S urednicom i voditeljicom Otvorenog Zrinkom Grancarić o tome, ali i o tome kakvi kibernetički napadi stoje u pozadini svjetskih sukoba, razgovaraju gosti:

Alen Delić, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti; Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Vijeća za medije; izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman.

Lažnim dojavama o bombama u školama i trgovačkim centrima stvara se osjećaj nesigurnosti.

Analiza prijetnji i sigurnosna kultura u Hrvatskoj

Gordan Akrap pohvalio je djelatnike MUP-a koji vrlo profesionalno, savjesno i odgovorno prihvaćaju i analiziraju svaku od tih prijetnji.

'Praktično pokazuju da to nije stvarna prijetnja. Mislim da treba pohvaliti i naše stanovništvo. Pokazuje vrlo visoku razinu osobne odgovornosti i sigurnosne kulture koja jednostavno, odgovara situaciji, da što brže i što bezbolnije i bez psiholoških opterećenja prođemo ovu krizu koja je već bila, koja se ponavljala i sada je i koja će se ponavljati u valovima u budućnosti, rekao je Akrap.

Dodao je kako to što se događa nije nešto novo.

'Ono što se događa, pokušava e s jedne strane riješiti određeni problem koji pojedinci imaju sa svojim ponašanjem i djelovanjem unutar školskog sustava, određene osobe koje imaju određenih emocionalnih izazova, ali ima i onih koji koriste ovakve situacije i događaje kako bi prouzročili određena psihološka djelovanja na stanovništvo i kako bi pokušali pokazati kako je vlada i administracija politička sfera u RH nesposobna i neučinkovita, te kako treba radikalno mijenjati stvari', ocijenio je Akrap.

Problem lažnih vijesti

Alen Delić kazao je kako ga ne čudi otkriće da dojave stižu elektroničkom poštom, u pravilu s adresa u inozemstvu, ali ga pomalo čudi važnost koja se stavlja na to je li u pitanju jedna adresa, je li ona anonimna ili ne.

'U cijelom tijeku podataka moramo znati da počinitelj može biti bilo gdje na svijetu, da može koristiti resurse u različitim državama. Najčešće, kada pokušavaju biti anonimni, zapravo pokušavaju skrivati tragove na više mjesta', rekao je.

Nadovezao se na Akrapa i također kazao da institucije izvrsno rade svoj posao.

'U cijelom aspektu o kojem razgovaramo, moram naglasiti problem lažnih vijesti. Danas sam tijekom dana s velikim brojem ljudi razgovarao i načulo se sto teorija, i tko su pošiljatelji, i kakve su poruke pisali i komentare o sadržaju tih poruka, a da osobe uopće nisu vidjele te poruke. To je jedan od rizika o kojem u ovom trenutku ne razgovaramo. Mislim da bismo u fokus trebali staviti više na to nego na to tko je na koji način poslao poruke', rekao je Alen Delić.

Na pitanje kako u ovakvim situacijama širenje lažnih vijesti i kakvu ulogu imaju dezinformacije putem društvenih mreža te kako se zasad tretira ovaj slučaj, Robert Tomljenović odgovorio je kako je riječ o klasičnom primjeru širenja dezinformacija.

'Riječ je o svjesnom, namjernom kreiranju i širenju lažnih informacija s ciljem ostvarivanja neke koristi, nanošenja štete, ekonomske ili neke druge, ili izazivanja panike i kaosa među građanima. Građani sada sami sudjeluju u širenju dezinformacija prenoseći dalje nešto što nije provjereno ili ni sami nisu vidjeli', rekao je Tomljenović.

Dodao je da je u novom informacijskom okruženju cijeli metoda i tehnologija koje omogućavaju kreiranje manipulacija i dezinformacija te njihovo širenje neslućenom brzinom i velikim dosegom.

Uza sve to, imamo i društvene mreže, područje gdje ne postoji odgovornost za objavljeni sadržaj, i dodatno svjedočimo zaista brzom razvoju generativne umjetne inteligencije koja je vrlo efikasna i sve šire dostupni alat za kreiranje upravo takvih dezinformacija, upozorio je Robert Tomljenović.

Spomenuo je kako je u ponedjeljak, kada su počele dojave o bombama u splitskim školama, imao priliku vidjeti jedan video koji je njegova kolegica iz Splita dobila na jednoj od komunikacijskih platformi.

'Video je loše, nekvalitetno napravljen, pa se na prvu moglo vidjeti da je riječ o lažnom sadržaju, ipak je ta prijateljica kad mi ga je pokazivala, rakla kako se nada da ovo nije točno. To znači da je zrno sumnje posijano samim time što se takvi sadržaji dijele. Kreira se nesigurnost, i tu je važno da građani zaista ostanu smireni i da promisle da li da nešto šire dalje i što je to što šire', kazao je.

Mogućnosti generativne umjetne inteligencije, dodao je, vidjeli smo i na nedavnim izborima u Mađarskoj, kada smo se suočili s visokom razinom kvalitete lažnih videa gdje je potrebno mnogo znanja i iskustva da se prepozna i razluči točno od netočnoga.

Kao za vrijeme COVID-a

Situacija s lažnim dojavama o bomama u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama podsjeća na situacije tijekom pandemije COVID-a i početka ruske agresije na Ukrajinu, kada je velik broj dezinformacija ulazio u medijski prostor, kada je otkriveno da je niz tih dezinformacija dolazio iz Rusije i distrubira se među države gdje su slavenski jezici vodeći i odatle se distribuira, kazao je Gordan Akrap.

'Mi smo našli određena pravila kako se i na koji način to radi. Prema tome, nije nemoguće, s obzirom na učestalost ovoga vala i u kojim se državama pojavljuje, da se ponavlja vrlo sličan scenarij', zaljkučio je Akrap.