Narodnooslobodilačka vojska Kine objavila je kratke snimke lansiranja dronova ASN-301 iz višecijevnog sustava postavljenog na kamion, pruživši rijedak uvid u kinesko 'lutajuće streljivo' u akciji. Državna televizija CCTV emitirala je video u nedjelju, opisujući ga kao vježbu bojevog gađanja namijenjenu obuci novih operatera dronova
Na snimkama se vidi pustinjski teren i dva kamiona 6×6, svaki s po šest spremnika za lansiranje dronova. Jedna od letjelica, ASN-301 s delta krilima i raketnim pogonom, prikazana je kako izlijeće iz lansera, zatim oštro uzlijeće i prelazi u stabilan, ravan let. U završnici se prikazuje trenutak u kojem dron zaranja prema meti – lažnom aerodromskom području s obližnjim skloništem – te eksplodira.
Isječci su ubrzo počeli kružiti društvenim mrežama, izazivajući niz reakcija i usporedbi.
Zapanjujuća sličnost s izraelskim dronom
Iako mnogi uočavaju sličnost s iranskim Šahidom 136, kineski ASN-301 zapravo je više nalik izraelskom dronu Harpy, poznatom po sposobnosti detektiranja radiofrekvencija i neutraliziranju neprijateljskih radara, piše Business Insider.
Vjeruje se da je kineski model nastao upravo po uzoru na njega. Za razliku od Šahida, koji je konstruiran kao jednosmjerni napadni dron, ASN-301 i Harpy kreirani su za 'lov' na protuzračne sustave praćenjem elektromagnetskih signala kako bi precizno pogodili izvore radarskog zračenja.
Još 1990-ih Peking je od izraelske tvrtke Israel Aerospace Industries kupio stotinu dronova Harpy, a kasnije su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Izrael da zaustavi nadogradnje, zabrinute da bi osjetljiva tehnologija mogla doći u kineske ruke.
Kineska verzija: ASN-301 Flying Dragon
ASN-301 se prvi put pojavio na obrambenim sajmovima 2017. godine, a razvila ga je China National Aero-Technology Import & Export Corporation (CATIC).
Tvrtka navodi da spomenuti dron, dug oko 2,5 metara, može letjeti autonomno ili pod daljinskim nadzorom. Prema CATIC-u, ASN-301 (poznat i kao JSW-01 ili Flying Dragon 300A) ima autonomiju leta do četiri sata, domet detekcije radiofrekvencija do 25 kilometara te može doseći brzinu od 218 km/h, uz maksimalni doseg od 270 kilometara.
S obzirom na to da je Tajvanski tjesnac širok oko 187 kilometara, a sam otok Tajvan dug gotovo 145 kilometara, ovaj dron bi, ako se lansira s kineskog kopna, mogao pokriti gotovo cijelo područje Taipeija.
Iako u izvješću CCTV-a nije izravno spomenut Tajvan, navedeno je da je vježbu izvela brigada Istočnog zapovjedništva ratnog područja, glavna kineska vojna snaga usmjerena na taj otok.
Promotivni video i vizualne sličnosti
Državni vojnoindustrijski konglomerat China North Industries Corporation (Norinco) već je ranije objavio animirani promotivni video drona ASN-301, lansiranog iz sličnog sustava postavljenog na šasiju 6×6. U tom je videu, objavljenom u studenom 2024. godine, letjelica prikazana s propelerom na stražnjem dijelu i karakterističnim gomoljastim nosom.
Dronovi slični Šahidu pod povećalom svijeta
Dronovi s delta krilima posljednjih godina nalaze se u središtu globalne pažnje, ponajviše zbog masovne upotrebe iranskog Šahida 136 (ruska verzija poznata je kao Geran-2) u napadima na Ukrajinu.
Moskva često lansira stotine jeftinih dronova i mamaca u jednom valu, s ciljem iscrpljivanja ukrajinske protuzračne obrane. Novi model, Geran-3, temeljen na mlaznom Šahidu 236, mogao bi biti još opasniji. Prema ruskim izvorima, postiže brzinu i do 800 km/h, naspram 190 km/h, koliko ostvaruje prethodni model.
Ukrajina se pak brani improviziranim sustavima koji kombiniraju paljbu iz malokalibarskog oružja, dronove presretače i skupe raketne projektile.
Ova 'revolucija dronova' potpuno je promijenila način na koji svjetske vojske razmišljaju o protuzračnoj obrani, strategiji i taktici. Primjerice, Tajvan je ovog ljeta najavio kupnju gotovo 100.000 vojnih dronova, uključujući desetke tisuća malih kvadkoptera po uzoru na ukrajinski model obrane.