iskorak u KB-u Merkur

U zagrebačkoj bolnici izveli transplantaciju za koju možda nikada niste čuli, a ima revolucionaran potencijal u liječenju cijelog niza bolesti

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 06.06.2020 13:36
  • Objavljeno 06.06.2020 u 13:08
Fekalna transplantacija u KB-u Merkur

Fekalna transplantacija u KB-u Merkur

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: KB Merkur

Opstipacija i proljev, hemoroidi i sindrom iritabilnog crijeva, Chronova bolest i ulcerozni kolitis, rak debelog crijeva i rektuma - od učestalih poremećaja gastrointestinalnog trakta do teških bolesti koje se svakodnevno dijagnosticiraju u hrvatskim bolnicama, sve više zdravstvenih problema veže se uz donji dio probavnog sustava. U Kliničkoj bolnici Merkur, perjanici čuvenog hrvatskog transplantacijskog programa, prvi put učinjena je fekalna transplantacija, metoda liječenja infuzijom tekućeg filtrata stolice (fecesa) zdravog davatelja u crijevo primatelja kako bi se postigla normalizacija crijevne flore

Transplantacija crijevne mikroflore, ili transfer fekalne mikrobiote (FMT), premijerno je u regiji učinjena 2017. godine u Zavodu za gastroenterologiju KBC-a Rijeka, odakle je u zagrebački KB Merkur prije nekoliko mjeseci prešla nagrađivana znanstvenica, gastroenterologinja Ivana Mikolašević. Uz njezin know how, odličnu organizaciju i vrhunski tim stručnjaka, cilj je ostvaren u petak, 29. svibnja, kada su novu crijevnu mikrofloru dobile dvije pacijentice, u dobi od 82 i 65 godina, te su tako 'pomlađene' već tri dana kasnije sa zagrebačkog Srebrnjaka otišle svojim kućama.

'Bile su sretne, naravno. Dobile su upute da u početku jedu dijetalnu hranu i da ne uzimaju antibiotike', kaže dr. Mikolašević.

Obje pacijentice bolovale su od pseudomembranoznog kolitisa, bolesti koju uslijed poremećaja crijevne flore uzrokuje patogena bakterija Clostridium difficile (CD).

'Infekcija se kod ovih dviju pacijentica razvila kao posljedica primjene antibiotika. Davatelj je bila bolesnicama nepoznata, mlada i zdrava osoba kod koje su provedena sva potrebna testiranja prije uzimanja stolice. Metoda je primijenjena apliciranjem pripravka stolice putem kolonoskopa. Postignut je potpun oporavak', kaže liječnica, inače i docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Potrebni uvjeti za ovaj zahvat u KB-u Merkur stekli su se popuštanjem strogih mjera zaštite od koronavirusa, a i prije toga otvorena je komunikacija s nekoliko zdravstvenih centara u regiji koji svoje teško oboljele pacijente planiraju što prije poslati na fekalnu transplantaciju u Zagreb. Upravo ta metoda pokazala se naime spasonosnom u slučaju neizlječivog pseudomembranoznog kolitisa, u posljednje vrijeme učestalog zbog starenja stanovništva i povećane primjene antibiotika, osobito u bolničkim uvjetima.

'Nedavno je dokazano da naseljavanje probavnog sustava djeteta bakterijama započinje još u maternici. Fiziološka mikrobiota intenzivno se formira prvih mjeseci života i značajno se razlikuje u djece rođene vaginalno od one rođene carskim rezom, kao i u one na umjetnoj prehrani u odnosu na onu hranjenu majčinim mlijekom. Unosom krute hrane, od šestog mjeseca života, ona postepeno postiže sastav koji uz manje promjene ostaje stabilan tijekom cijelog života, tako da svaki čovjek živi u uravnoteženom simbiotskom sustavu – eubiozi sa svojom mikrobiotom', navodi dr. Mikolašević.

Uz pojačanu, a ponekad i prekomjernu upotrebu lijekova, razmnožavanju loših bakterija pogoduju loša prehrana i stres, pa se uvelike proučava i utjecaj prehrane na mikrobiotu ili 'dobre' bakterije u organizmu. Naglašava se važnost unosa vlakana i tekućine u organizam, a sve je češća upotreba probiotika, prebiotika i simbiotika.

Najveći imunološki organ

Crijevna mikroflora neprekidno stimulira imunološki sustav čovjeka u stvaranju lokalnih (sekretornih) i sistemskih protutijela, što ne iznenađuje jer je crijevo najveći imunološki organ. Naime gust tepih crijevne mikrobiote, koji prekriva crijevnu sluznicu, prezentira imunološkim stanicama najveću količinu antigena vanjske okoline.

Mikroorganizmi normalne crijevne flore kod zdravih ljudi ne uzrokuju bolest. No pri pojavi neočekivanih događaja, kao naprimjer traume ili oštećenja imunološkog sustava, kada ti mikroorganizmi uđu u primarno sterilne prostore (trbušna šupljina ili krv), mogu uzrokovati veoma teške infekcije.

'Promjene crijevne mikrobiote uočene su u različitim bolestima probavnog sustava, a sve više istraživanja upućuje i na njenu povezanost s nastankom pretilosti. Posljednjih desetljeća znatno se povećao broj oboljelih od alergijskih bolesti. Studije potvrđuju da poremećaji u sastavu mikrobiote imaju ulogu i u njihovu nastanku. Znanstvenici se bave i proučavanjem uloge ljudske mikrobiote u razvoju šećerne bolesti, kao i različitih duševnih oboljenja poput depresije. Neki znanstvenici povezuju i autizam s poremećajem crijevne mikrobiote', kaže dr. Mikolašević.

O crijevima se već godinama piše kao o 'drugom mozgu', jer živčani sustav u sluznici crijeva nastaje iz istog tkiva kao i središnji živčani sustav, uz strukturne i kemijske sličnosti s mozgom, a do 90 posto serotonina ili 'hormona sreće' sintetizira se upravo u crijevima. S obzirom na to da je utvrđeno kako crijevne bakterije kroz vlastitu neuralnu mrežu imaju značajnu ulogu u fizičkom, ali i psihičkom zdravlju ljudi, čini se da bi metodi fekalne transplantacije vrata trebala biti širom otvorena.

Dr. Ivana Mikolašević u razgovoru s novinarkom tportala

Dr. Ivana Mikolašević u razgovoru s novinarkom tportala

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dr. Mikolašević objašnjava da je najčešća, zasad ujedno jedina službena indikacija za primjenu FMT-a infekcija crijeva kao posljedica bakterije C.difficile. Međutim primjena FMT-a intenzivno se istražuje u liječenju drugih bolesti crijeva, a 'u tijeku su studije o njezinoj primjeni za cijeli niz bolesti, od debljine i metaboličkog sindroma pa sve do neuropsihijatrijskih oboljenja poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i autizma'.

U jednom istraživanju primjene FMT-a u liječenju debljine proveden je eksperiment na mačkama te je utvrđeno da je mršava mačka nakon transplantacije postala deblja, dok je debela mačka smršavila. Promjene su otkrivene i u raspoloženju, pa su tako mačke s avanturističkim sklonostima postale plašljive i obrnuto. Upravo zato se prilikom odabira donora za FMT, uz kompletnu laboratorijsku obradu uzorka fecesa, pomno utvrđuje njegovo ili njezino cjelokupno zdravstveno stanje i predispozicije.

'Tehnički, postupak FMT-a prilično je jednostavna metoda i ne iziskuje testiranje podudarnosti između davatelja i primatelja, kao što je to slučaj pri klasičnim transplantacijama organa. Ono što je vrlo važno pravilan je odabir donora i testiranje na druge mikroorganizme, prilikom čega vrlo važnu ulogu imaju mikrobiolozi. Inače, crijevna mikrobiota zbog svoje složenosti ima potencijala utjecati na mnoštvo fizioloških funkcija, uključujući metabolizam, imunitet, pa čak i neurološki razvoj', kaže dr. Mikolašević.

Fekalna transplantacija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: KB Merkur

U praksi su davatelji stolice zdravi dobrovoljci, zbog praktičnosti najčešće iz bolesnikove neposredne okoline, koji ispunjavaju potrebne kriterije. FMT se provodi tako da se tekući filtrat - stolica razrijeđena fiziološkom otopinom - zdravog donora najčešće unosi tijekom pregleda debelog crijeva kolonoskopom te se instalira u slijepo crijevo i uzlazni dio debelog crijeva. Može se unijeti i putem tanke sonde kroz nos ili usta u želudac, odnosno dvanaesnik.

Koncept FMT-a primjenjivao se prilikom poremećaja trovanja hranom u Kini još prije 1700 godina, a u liječenju upale crijeva ova je metoda prvi put primijenjena 1958. godine. Rutinska primjena prati se u posljednjih desetak godina, a izlječenje se postiže u preko 85 posto slučajeva.

  • +3

Dr. Ivana Mikolašević i njezin tim stručnjaka

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dr. Mikolašević ističe da je prva fekalna transplantacija u KB-u Merkur učinjena slijeđenjem načela 'dobre kliničke prakse' i uz veliku podršku KBC-a Rijeka, ravnatelja te ustanove, prof.dr.sc. Davora Štimca i mr.sc. Irene Krznarić-Zrnić sa Zavoda za gastroenterologiju te u suradnji s prof.dr.sc. Majom Abram sa Zavoda za mikrobiologiju riječke bolnice.

'Ovo je primjer sjajne suradnje dviju zdravstvenih ustanova za dobrobit pacijenta. Inače, KB Merkur je bolnica koja je poznata po sjajnom transplantacijskom programu, a Zavod za gastroenterologiju vjeruje da će i razvijanjem ovog oblika transplantacije doprinijeti sveukupnoj zdravstvenoj skrbi koju pruža ova bolnica', poručuje dr. Mikolašević.

Uz nju, u provođenju FMT-a kod dvije pacijentice u KB-u Merkur sudjelovali su pročelnica Zavoda za gastroenterologiju, prof.dr.sc. Tajana Filipec Kanižaj, kao i tim sjajnih medicinskih sestara/tehničara: Ivona Periša, Goran Brstilo, Silvija Kovačić i Karolina Herceg. Kao gost i 'supervizor' zahvatu je prisustvovala mr.sc. Irena Krznarić-Zrnić, a procedure su svesrdno podržale predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KB-a Merkur, doc.dr.sc. Delfe Radić-Krišto i uprava na čelu s ravnateljem, prof.dr.sc. Marijem Starešinićem.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!