NEPOZNATA DALMACIJA

Turisti bi uživali u rijeci Jadro, ali nema im je tko otkriti

  • Autor: Leo Nikolić
  • Zadnja izmjena 13.11.2014 14:23
  • Objavljeno 13.11.2014 u 14:23
  • +8
  • +5

Rijeka Jadro

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

Nevelika rijeka Jadro od vitalnog je značaja za šire područje Splita i opskrbu oko 300 tisuća stanovnika pitkom vodom visoke kvalitete. Uz ovu rijeku, što zbog krajolika što zbog povijesnih ostataka, krije se velik turistički potencijal, za koji očito mnogo ne mare lokalni solinski velmože

U našem mini istraživačkom projektu o neotkrivenim turističkim potencijalima u današnjem prilogu iznosimo argumente u prilog područja rijeke Jadra kao novog bisera dalmatinskog turizma.

Jadro izvire ispod zapadnih padina Mosora i do ušća između Solina, Vranjica i Svetog Kaja teče u duljini od tri kilometra. To je tipična kraška rijeka, relativno kratka, ali i bogata vodom. To bogatstvo vode bio je glavni razlog zbog kojeg je šire područje Splita naseljeno od davnina. Još davne 1984., odlukom Skupštine općine Split, cijeli tok rijeke Jadro zaštićen je kao poseban ihtiološki rezervat.

Na ušću Jadra u antici se razvio i jedan od četiriju najvećih gradova Rimskog Carstva, prva metropola Balkana, veličanstvena Salona, a u ranom srednjem vijeku i starohrvatski Solin. Od rijeke Jadro u antičkim vremenima bila su izgrađena i dva akvedukta, jedan za Salonu i drugi akvedukt golemog kapaciteta duljine devet kilometara za Dioklecijanovu palaču.

Mada je rijeka formalno zaštićena još prije 30 godina, sve donedavno taj je predio, kao i veći dio Kaštelanskog zaljeva bio industrijska zona u kojoj su ekološki kriteriji bili vrlo labavi i nikakvi. Situacija se znatno poboljšala u posljednja dva desetljeća gašenjem brojnih industrijskih pogona, primjerice Jugovinila u Kaštel Sućurcu i Salonita u Vranjicu.

U posljednjih pet godina na užem području rijeke, posebno u gornjem toku ekološka situacija dodatno je poboljšana. To možemo ponajviše zahvaliti činjenici da je jedna od triju Cemexovih tvornica, ona uz izvor Jadra na Majdanu prestala s radom. Tada je bilo objavljeno da se zbog krize u građevinskom sektoru privremeno zatvara tvornica cementa '10. kolovoz'. Za sada, to izgleda kao konačan kraj rada jedne od sastavnica bivšeg Dalmacijacementa.


Prostor uz rijeku Jadro zanimljiv je i iznimno slojevit i u povijesnom smislu. Osim antičke Salone na ušću i starohrvatskog Solina, u gornjem je toku rijeke i arheološki lokalitet poznat kao 'šuplja crkva'. To je bila crkva sv. Petra i Mojsija iz 11. stoljeća u kojoj se okrunio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir. Sada je na desnoj obali rijeke dobro očuvan tlocrt neobične predromaničke trobrodne crkve unutar veće starokršćanske bazilike.

Rijeku Jadro, osim uz antičku Salonu i srednjovjekovnu povijest Solina možemo povezati i uz novija vremena nakon Drugog svjetskog rata. U jednoj od cementara, Prvoborac u Svetom Kaji na ušću Jadra, u prosincu 1949. bio je osnovan prvi radnički savjet. Time je bio službeno označen početak radničkog samoupravljanja, originalnog političko-ekonomskog modela u bivšoj socijalističkoj federaciji. Formiranje prvog radničkog savjeta predstavljalo je ideološki odmak od sovjetskog modela i time je bio označen definitivan razlaz socijalističke Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Nakon 1990., radničko samoupravljanje bilo je jednostrano i nekritički stigmatizirano kao tekovina totalitarnog društva što u biti nije točno.

Danas područje Jadra i malo naselje Majdan uz bivšu cementaru izgleda relativno zapušteno, ali srećom nema više buke, cementne prašine i živi se mirno. Nekadašnji je socijalistički spomen-dom urušen i susjedi su nam rekli da su se tu 'djeca igrala i slučajno zapalila zgradu'. Zanimljiv brončani reljef nepoznatog autora i danas krasi prednju kamenu fasadu nekadašnje svečane Mramorne sale i kina. Kompozicija s partizanskim borcima u akciji je izvedena u patetičnoj maniri socrealizma, ali i danas djeluje impresivno kao spomenik i podsjetnik na jedno drugo vrijeme. Na zidovima su danas iscrtani grafiti koji ne slave 1949., nego 1950., godinu kada je osnovana Torcida, a na susjednoj zgradi je i mural o Vukovaru.

Uz izvor Jadra popularna je piknik-zona s betonskim stolovima, a preko malog mosta velika ledina za nogomet i balote. Kada su lokalne fešte u Solinu, tu se redovito zavrti ražanj i igraju se balote. Rijeka izvire iz planine i žubori kroz brzace u prekrasnom krajoliku koji je do prije samo desetak godina bio industrijska zona. Posjetitelji su uglavnom Solinjani i turisti zapravo vrlo rijetko dolaze u obilazak te skrivene atrakcije. Na izvoru Jadra se rađa i hladna oštra bura s Mosora pa na Majdanu zimi može ponekad biti izuzetno hladno, znatno hladnije nego na obali.

Još su vidljivi i bunkeri iz Drugog svjetskog rata i lukovi nadvožnjaka stare željezničke pruge. Nad cijelim tim postidustrijskim prostorom gore visoko na Mosoru krajolikom dominira utvrda Klis i betonski nadvožnjaci 'slavne' brze ceste od Splita do Dugopolja koja se gradi.

Nismo zapazili u rijeci endemsku mekousnu pastrvu (Salmothymus obtusirostris) zbog koje je Jadro prije trideset godina i postao zaštićeni rezervat, ali smo vidjeli razne ptice na vodi uz obale bivše cementare. U rijeci su prije tridesetak godina obitavali i riječni rakovi, ali su u međuvremenu nestali, vjerojatno zbog onečišćenja i betoniranja obale.

U Solinu, na lijevoj obali Jadra gradi se i novi pastoralni centar, monumentalna bazilika i to je trenutačno jedno od većih gradilišta na širem području Splita. No ono što definitivno nedostaje jedna je oplemenjena šetnica uz cijeli tok rijeke. Sada nije moguće šetati uz rijeku dulje od nekoliko stotina metara, a na mjestima uopće nije moguć pristup. Gradnjom pješačke i biciklističke staze vjerojatno bi i turisti otkrili čari Jadra i čitav prostor bi se, zajedno s iskopinama Salone, mogao integrirati u zanimljivu povijesno-ambijentalnu cjelinu.

Osim toga, Solin je zaboravio na izvor Jadra i na mjesni odbor Majdan. To je nepravedno prema malom naselju i rijeci koju treba dodatno zaštititi. HDZ-ova utvrda Solin ima kapaciteta za takav projekt jer je grad sretni dobitnik neprirodnog administrativnog ustroja šireg područja Splita. Solin kontrolira važan kompleks Ine i velik novac na taj se način slijeva u općinu Solin. Da parafraziramo poznatu izreku, ideja solinska, a benzin naš.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!