Manje od 48 sati prije američko-izraelskog napada na Iran, izraelski premijer Benjamin Netanyahu telefonski je razgovarao s američkim predsjednikom, iznoseći argumente za pokretanje složene vojne operacije kojoj se Trump ranije protivio, doznaje Reuters iz više izvora
Prema dostupnim obavještajnim podacima, iranski vrhovni vođa Ali Hamenei i njegovi najbliži suradnici trebali su se okupiti u Teheranu, što je otvorilo mogućnost tzv. ‘dekapitacijskog udara’ - napada usmjerenog na vrh političkog vodstva. Novi podaci sugerirali su da je sastanak pomaknut na raniji termin, čime se dodatno suzio vremenski prozor za napad, ekskluzivno je objavio Reuters.
Netanyahu je, prema izvorima, tvrdio da možda više nikada neće biti tako povoljne prilike za likvidaciju Hameneija, ali i za osvetu zbog navodnih iranskih pokušaja atentata na Trumpa, uključujući i plan iz 2024. godine. Američko Ministarstvo pravosuđa ranije je optužilo pakistanskog državljanina za pokušaj organiziranja atentata u SAD-u.
U trenutku razgovora Trump je već načelno odobrio vojnu operaciju protiv Irana, ali još nije donio konačnu odluku o vremenu i opsegu američkog sudjelovanja. Američke snage tjednima su gomilane u regiji, a unutar administracije prevladavalo je mišljenje da je napad samo pitanje trenutka.
vezane vijesti
Okidač za pokretanje operacije
Iako nije jasno koliko je Netanyahu utjecao na Trumpovu konačnu odluku, izvori navode da je upravo taj razgovor, uz procjenu da se prilika za eliminaciju iranskog vodstva brzo zatvara, bio ključan okidač za pokretanje operacije 27. veljače. Prvi udari uslijedili su 28. veljače, a Trump je iste večeri objavio da je Hamenei ubijen.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly poručila je da je cilj operacije bio ‘uništiti iranske balističke kapacitete, mornaricu i onemogućiti Iranu razvoj nuklearnog oružja’. Netanyahu je pak odbacio tvrdnje da je Izrael uvukao SAD u sukob, nazvavši ih ‘lažnim vijestima’.
Reutersovo izvješće ne sugerira da je Netanyahu prisilio Trumpa na rat, ali pokazuje da je izraelski premijer bio uvjerljiv zagovornik napada. Američki ministar obrane Pete Hegseth dodatno je sugerirao motiv osvete, rekavši: ‘Iran je pokušao ubiti predsjednika Trumpa, a on se na kraju posljednji nasmijao’.
Iako je Trump u kampanji zagovarao izbjegavanje rata s Iranom, nakon neuspjelih pregovora o nuklearnom programu počeo je razmatrati vojnu opciju.
Prvi veliki napad dogodio se u lipnju, kada su Izrael i SAD gađali nuklearna i raketna postrojenja. Uslijedili su novi planovi za dodatne udare, a Izrael je posebno zagovarao eliminaciju Hameneija, dugogodišnjeg neprijatelja koji je podupirao skupine poput Hamasa i Hezbollaha.
Dupla motivacija za udar
Prema izvorima, dva su događaja dodatno pogurala Trumpa prema novom napadu: uspješna američka operacija u Venezueli bez gubitaka te masovni prosvjedi u Iranu, koje je brutalno ugušila Islamska revolucionarna garda.
Do kraja veljače većina američkih i regionalnih dužnosnika smatrala je da je napad vrlo izgledan. Američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je da bi Iran mogao uzvratiti napadima na američke ciljeve, što se kasnije i dogodilo.
Sukob je već odnio više od 2300 civilnih žrtava u Iranu i najmanje 13 američkih vojnika, uz napade na saveznike u Zaljevu i zatvaranje ključnih pomorskih ruta, što je izazvalo snažan rast cijena nafte.
Iran i dalje pod kontrolom režima
Dio američkih dužnosnika vjerovao je da bi eliminacija iranskog vodstva mogla otvoriti put pregovorima, no CIA procjenjivala je suprotno. Vjerovali su da bi Hameneija zamijenio još tvrđi režim.
U međuvremenu, unatoč Trumpovim pozivima na ustanak, Iran ostaje pod kontrolom režima. Novi vrhovni vođa postao je Hameneijev sin, Modžtaba Hamenei, kojeg mnogi smatraju još radikalnijim od oca.
