Američki visoki dužnosnici tvrde da Washington želi dogovor prije 4. srpnja, kada će Trump biti domaćin proslave 250. obljetnice američke neovisnosti. No prema visokim europskim i NATO-ovim dužnosnicima, nema naznaka toga da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman pristati na sporazum koji ne bi uključivao njegove ključne zahtjeve, piše Bloomberg.

Pregovori su već probili nekoliko rokova, a čak i dio američkih dužnosnika privatno priznaje da ne vide znakove koji bi pokazivali da je Kremlj spreman odustati od maksimalističkih pozicija.

Četiri godine rata bez raspleta

Ruska invazija započeta 24. veljače 2022. ulazi u petu godinu bez izgleda za skori završetak. To je daleko od Putinova početnog plana da u nekoliko dana smijeni vlast u Kijevu.

Trump se u Bijelu kuću vratio u siječnju 2025. godine uz obećanje da će brzo (u roku od 24 sata) okončati najveći europski sukob od Drugog svjetskog rata. No više od godinu dana američka diplomacija zapinje na pitanju ruskih teritorijalnih zahtjeva u istočnoj Ukrajini te sudbine najveće europske nuklearne elektrane u Zaporižji.

Tri kruga trilateralnih pregovora u Abu Dhabiju i Ženevi ove godine nisu donijela napredak. Europski saveznici Ukrajine uglavnom su isključeni iz pregovora, iako upravo oni financiraju većinu kupnje oružja za obranu Kijeva nakon što je Trump smanjio američku vojnu pomoć.

Tko će prvi trepnuti?

Prema riječima visokog NATO-ova dužnosnika upoznatog s razgovorima, Moskva i Washington vode svojevrsno nadmetanje u tome tko će prvi popustiti. To bi značilo ili rusko odustajanje od dijela crvenih linija, uključujući potpunu kontrolu nad Donbasom ili američko napuštanje Ukrajine.

Iako se razgovori opisuju kao konstruktivni, u praksi su blokirani. Trump javno izražava frustraciju sporim tempom pregovora, čas kritizirajući Putina, čas pozivajući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na ustupke.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je da, ako SAD želi kraj rata, pritisak mora biti usmjeren na agresora.

Nuklearna elektrana i teritorij ključni sporovi

Unatoč velikim vojnim gubicima i rastućim ekonomskim problemima, Putin ne pokazuje spremnost na povlačenje zahtjeva, uključujući teritorije u Doneckoj oblasti koje ruske snage još nisu osvojile.

Moskva također odbija prepustiti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja, a drži je pod svojom kontrolom od početka invazije. S druge strane, Ukrajina odbacuje ruski zahtjev da se povuče s utvrđenih položaja u istočnom Donecku te predlaže prekid vatre duž postojećih linija bojišta.

SAD predlaže uspostavu slobodne ekonomske zone na tom području uz sigurnosna jamstva za Ukrajinu, no konačni okvir za sudbinu nuklearne elektrane još nije definiran. Washington je navodno predlagao trostruku podjelu kontrole, što Kijev odbija ako bi Rusija imala izravan udio u nuklearci.

Rat iscrpljivanja

Prema podacima analitičke platforme DeepState, ruski teritorijalni dobici u posljednje tri godine iznose manje od jedan posto ukrajinskog teritorija. Velik dio bojišnice pretvoren je u zonu ratovanja dronovima, što otežava klasične ofenzive.

Bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužni istaknuo je da se strategija sve više temelji na iscrpljivanju neprijateljskih resursa, a ne na osvajanju teritorija. Aktualni zapovjednik Oleksandr Sirski opisao je stanje na južnoj bojišnici kao teško, iako tvrdi da su ukrajinske snage od kraja siječnja vratile kontrolu nad gotovo 400 četvornih kilometara.

Zapadni dužnosnici procjenjuju da je Ukrajina prošlog mjeseca nanijela Rusiji veće gubitke nego što ih je Moskva mogla nadoknaditi.

Primirje kao politička pobjeda?

Među europskim diplomatima postoji bojazan da bi Putin mogao pristati na ograničeno primirje, koje bi Trumpu omogućilo političku pobjedu, dok bi Rusija nastavila destabilizirati Ukrajinu sabotažama, hibridnim operacijama i miješanjem u izbore.

Analitičarka Tatjana Stanovaja smatra da Kremlj neće učiniti značajne ustupke čak ni u slučaju dugotrajne financijske i ekonomske krize.

Trump je u međuvremenu iskazao interes za američko-ruske poslovne projekte nakon završetka rata. Kremlj je također predložio široku gospodarsku suradnju, uključujući projekte vrijedne više od 14 bilijuna dolara, pod uvjetom da se ukinu sankcije.

Unatoč svemu, Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff izrazio je nadu da bi u nadolazećim tjednima mogao biti postignut napredak koji bi doveo do samita Putina i Zelenskog, možda i uz sudjelovanje samog Trumpa. Zelenski je pak u jučerašnjem intervjuu za njemački ARD rekao da je spreman za sastanak s Putinom.