Rusija se uvelike oslanja na prihode od energenata kako bi financirala svoj rat u Ukrajini, zbog čega su zapadne zemlje uvodile sve strože sankcije protiv ruske nafte i plina ne bi li oslabile ratne napore Moskve.

Analiza finske neprofitne organizacije Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) otkrila je da su ukupni ruski prihodi od nafte, plina, ugljena i rafiniranih proizvoda iznosili 193 milijarde eura u 12 mjeseci uoči 24. veljače 2026., odnosno 27 posto manje u usporedbi s razdobljem prije invazije.

Premda je izvoz ruskog plina naglo pao od 2022., sankcije nisu uspjele smanjiti količinu nafte koju Rusija izvozi, ali su prisilile Moskvu da je prodaje po nižim cijenama.

Ruski prihodi od izvoza sirove nafte su se u proteklih 12 mjeseci smanjili za 18 posto u usporedbi s prethodnom godinom, prema Centru. Istovremeno, količina izvezene sirove nafte je ostala šest posto viša u usporedbi s razinom prije invazije te iznosi 215 milijuna tona.

U svom odgovoru na zapadne sankcije, Moskva je preusmjerila većinu svoje sirove nafte koju izvozi pomorskim putem prema Kini, Indiji i Turskoj, a za to koristi takozvanu 'flotu iz sjene' sastavljenu od zastarjelih i neosiguranih tankera kako bi zaobišla sankcije. No, stroža ograničenja bi ove godine mogla teže pogoditi ruski izvoz goriva.

Američki predsjednik Donald Trump je početkom ovog mjeseca je objavio da je dogovorio trgovinski sporazum s indijskim premijerom Narendrom Modijem te da je New Delhi pristao prestati kupovati naftu od Rusije te je zamijeniti energentom iz SAD-a te potencijalno Venezuele.

Europska unija raspravlja o širokoj zabrani poslovanja s bilo kojim poduzećem koje podupire izvoz ruske nafte pomorskim putem. Blok to nije uspio usvojiti te sankcije u ponedjeljak jer ih je blokirala Mađarska zbog spora s Ukrajinom o oštećenom naftovodu Družba.

Rusija preko trećinu svoje nafte izvozi zapadnim tankerima uz pomoć zapadnih tvrtki. Planirana zabrana EU-a bi okončala tu praksu, kojom se uglavnom opskrbljuju Indija i Kina.