Predsjednik SAD-a Donald Trump i ruski predsjednikVladimir Putin ponovno dijele stavove, ovog puta oko Europe, dok nastojanja da se prekine rat u Ukrajini stoje na mjestu nekoliko tjedan nakon njihova samita na Aljasci
Trump je u četvrtak u razgovoru s europskim čelnicima pozvao Europu da učini više, iako upravo transatlantski saveznici predvode inicijative oko sigurnosnih jamstava za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma.
Najnovija epizoda Trumpove nepredvidive diplomacije uslijedila je nakon što je dan ranije najavio novi razgovor s Putinom, istaknuvši da će tek tada odlučiti o eventualnim oštrim sankcijama Rusiji. 'Ako budemo nezadovoljni, vidjet ćete što će se dogoditi', poručio je u Bijeloj kući, piše CNN.
Trump je u četvrtak razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Zelenski je izjavio da je tema bila ekonomski pritisak na Moskvu i uskraćivanje prihoda njezinoj 'ratnoj mašineriji'. No Bijela kuća naglasila je da je Trump kritizirao Europu jer i dalje kupuje rusku naftu. Prema američkim podacima, EU je samo prošle godine platila Rusiji 1,1 milijardu eura za gorivo. Trump je istaknuo i da Europa treba vršiti pritisak na Kinu zbog financiranja ruskih ratnih napora, iako sam ne planira uvoditi sankcije Pekingu usred trgovinskih pregovora.
Njegov je pristup kontradiktoran. Dok Europi prigovara zbog Kine, sam vodi pregovore o carinama i štiti vlastite interese. Sličnu politiku provodi i prema Indiji, kojoj je nametnuo carine od 50 posto zbog nastavka kupnje ruske nafte, čime je prekinuo dugogodišnje američke napore da New Delhi ostane izvan kineske orbite. U međuvremenu, kineski predsjednik Xi Jinping srdačno je primio indijskog premijera Narendru Modija. Putin je Modija 'ugostio' u svojoj limizuini u kojoj su proveli gotovo sat vremena - prizor koji podsjeća na Putinovu vožnju u Trumpovoj limuzini tijekom samita na Aljasci.
Moskva pojačava pritisak na Europu
Kremlj u međuvremenu nastoji razbiti jedinstvo NATO saveznika. Putin se u Pekingu sastao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom te optužio Europu za 'histeriju' oko navodnih ruskih planova napada. U Aljasci je poručio da Europa ne smije 'ometati' njegovu diplomaciju s Trumpom.
Napetosti su dodatno porasle kada je Europska komisija optužila Rusiju za ometanje GPS signala zrakoplova predsjednice Ursule von der Leyen prilikom slijetanja u Bugarsku. Moskva je to odbacila kao 'paranoju'. Ruska diplomacija usto je ocijenila 'neprihvatljivom' svaku ideju o raspoređivanju stranih vojnika u Ukrajini nakon mirovnog sporazuma.
Ni od najavljivanog sastanka Putina i Zelenskog zasad nema ništa. Putin je ponudio Moskvu kao mjesto susreta, što Kijev smatra neprihvatljivim. Trump je pak odustao od ideje da bude treća strana i usvojio ruski stav da se prvo mora održati sastanak jedan na jedan. Saveznici Ukrajine strahuju da bi Putin takav susret iskoristio kako bi optužio Zelenskog za opstrukciju procesa.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak rano ujutro ruskoj novinskoj agenciji Interfax da za sada nema priprema za razgovore između predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali da se oni mogu brzo organizirati.
Donald Trump rekao je u četvrtak novinarima da će u bliskoj budućnosti razgovarati s Putinom. Američki predsjednik također je rekao da je riješio mnoge ratove, ali da je sukob između Rusije i Ukrajine do sada bio najteži.
Tračak nade
Jedini znak napretka stigao je nakon poziva Trumpa, Zelenskog i članica 'Koalicije voljnih'. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je 26 zemalja spremno pridonijeti mirovnim snagama ako dođe do prekida vatre.
Njemačka je spremna povećati izdvajanja za obuku i naoružavanje ukrajinskih snaga, no o daljnjim vojnim obavezama poput slanja vojnika odlučit će tek nakon što se jasnije odrede uvjeti mira, objavio je glasnogovornik vlade u četvrtak, dok su Italija i Poljska jasno dale do znanja da neće slati svoje trupe u Ukrajinu. Hrvatska je također dio 'koalicije voljnih' no vlada je u nekoliko navrata naglasila da ne postoji opcija da Hrvatska šalje svoje vojnike u Ukrajinu.
Macron je dodao da bi sigurnosna jamstva za Ukrajinu trebala imati tri stupa: jačanje ukrajinske vojske, raspoređivanje europskih trupa te američku 'sigurnosnu mrežu'. Washington je naznačio da bi mogao odigrati ograničenu ulogu u pružanju jamstava, ali tek u slučaju sporazuma s Rusijom.
Za sada sve stoji u mjestu, a Trumpovo strpljenje očito je na izmaku, piše CNN.