Tko ne uđe u MAGA-u, nek se kani svake nade

'Gore-dolje, lijevo-desno, ekvatori-paralele': zuji nam u ušima na sam spomen Donalda Trumpa. I ovaj tjedan wannabe predsjednik svih američkih predsjednika smijenio je sve koji mu govore ono što ne želi čuti, opet promijenio ploču prema Kini, ali i prema Taylor Swift. A okušava se i u arhitektonskim vodama. Pa krenimo redom.

Trumpova autokracija iz dana u dan dobiva sve jasnije konture. Tko se ne uklapa u MAGA-inu viziju SAD-a – doviđenja. Tako su se ovog tjedna na njegovoj listi za odstrel našli guvernerka iz glavnog odbora FED-a (iako on zapravo nema ovlasti za takove intervencije u američkoj središnjoj banci), šefica Centra za bolesti, koja se opirala promjenama njegova glavnog čovjeka za zdravstvo Roberta F. Kennedyja Jr.-a, a suspendirao je i nekoliko zaposlenika Agencije za hitne situacije nakon što su kritizirali njegovu administraciju. Usput je predložio ukidanje licence televizijama ABC i NBC 'zbog pristranosti', istovremeno zaprijetivši sankcijama EU-u jer 'guši slobodu govora' svojim Zakonom o digitalnim uslugama.

A na tapetu se ovog tjedna opet našla i Kina, čijeg je čelnika Xija američki predsjednik u posljednje vrijeme sumnjivo hvalio. Nije lako kad ste praznog želuca i hladnjaka, a miriše vam tek skuhani ručak iz susjedova stana. Trump naime očajnički želi kineske magnete od zemnih metala, ključne za modernu tehnologiju, pa opet igra svoju igru 'piškit ću – kakit ću', zaprijetivši ogromnim carinama na uvoz kineske robe taman kad nam se priviđala bonaca. A Xi mu je dodatno stao na žulj jer su mu se na velikoj vojnoj paradi u Pekingu najavili i Putin i Kim Jong-un. Ne može Trump ne biti glavna faca u gradu među dežurnim antagonistima, pa je odmah izrazio nadu u skori sastanak sa sjevernokorejskim čelnikom.

I dok opet galami na one na koje je nedavno prestao galamiti, one na koje je galamio sada stavlja na klupu za odmor. Nakon vijesti da se Taylor Swift, glasna pobornica demokrata i protivnica Trumpove politike, zaručila za zvijezdu NFL-a Travisa Kelceja (o tome detaljnije kasnije), poželio im je sreću i rekao da je ona 'izvanredna osoba'.

A pored svog standardnog slaloma, omiljeni predsjednik zasukao je i rukave, najavivši arhitektonsku renesansu američke prijestolnice. Washington, D.C. tako bi uskoro mogao zasjati u 'diktatorskom šiku' – s još više zlata u Bijeloj kući, a i s dodatnom plesnom dvoranom u Istočnom krilu, vrijednom 200 milijuna dolara.

Pentagonu Trump pak namjerava vratiti 'ratnički etos' iz vremena do kraja Drugog svjetskog rata i promijeniti ime iz Ministarstva obrane u Ministarstvo rata. Barem je čovjek iskren jer val naoružavanja koji je zapljusnuo svijet već odavno ne miriše samo na 'obranu'.

Umjesto Trumpova zabavnika – antitrampovski zabavnik

Dosad smo, u izrazito plodnim tjednima Trumpovih ludorija, u Tjedni skener uvrštavali podrubriku 'Trumpov zabavnik', a ovaj put imamo nešto drugačiju verziju. Kad već protivnika ne možeš pobijediti argumentima, onda igraj njegovu igru – barem tako razmišlja kalifornijski guverner, demokrat Gavin Newsom, koji već tjednima trola američkog predsjednika uokolo i naokolo. Na društvenim mrežama objavljuje 'obezglavljene' odgovore, doskočice i slike u stilu Trumpova umijeća 'memetičkog ratovanja', pritom koristeći i njemu karakteristična VELIKA TISKANA SLOVA!

A nakon što je Trump nedavno otvorio vlastitu suvenirnicu u sklopu Zapadnog krila Bijele kuće kako bi lakše prodavao MAGA-ine manžete, kape i ine proizvode koji vesele (ne)obični puk, Newsom je odgovorio otvaranjem online trgovine naziva Patriot Shop, u kojoj se mogu kupiti kape s natpisom 'Newsom je bio u pravu u svemu', majice bez rukava 'Trump nije zgodan', pa čak i Biblija s Newsomovim potpisom – odgovor na Trumpovu 'God Bless the USA' Bibliju.

S obzirom na to da ga Trump u posljednje vrijeme redovito spominje, očigledno je da mu je svojim trolanjem uspio dignuti živac, ali i, kako ankete pokazuju, sebi rejting.

Što je oružje bez vojnika?

Čak i u Europi, koja je desetljećima ratne sjekire držala zakopanima, sada se po pitanju naoružanja krenulo naveliko kuhati. Tvornice oružja diljem kontinenta šire se trostruko brže nego u nikad prežaljenim mirnodopskim uvjetima, pokazala je analiza Financial Timesa provedena na temelju satelitskih snimki. U izgradnji je već više od sedam milijuna kvadratnih metara vojnih industrijskih pogona, mahom onih za proizvodnju streljiva i projektila.

Najveće širenje zabilježeno je u Mađarskoj, gdje je njemački Rheinmetall s državnom tvrtkom N7 Holding izgradio golemo postrojenje u Várpaloti. U Njemačkoj se pak isti vojni div pohvalio gradnjom najveće tvornice streljiva u Europi, u kojoj bi se do 2027. trebalo proizvoditi 350.000 artiljerskih granata godišnje. Norveški Kongsberg otvorio je pak novu tvornicu projektila uz pomoć državnih subvencija, a britanski BAE Systems ulaže više od 150 milijuna funti u proširenje svojih kapaciteta za streljivo.

A što je oružje bez vojnika? Stručnjaci procjenjuju da Europi bez američke pomoći nedostaje čak 300.000 vojnika. Litva, Švedska i Latvija ponovno su uvele obvezni vojni rok, Poljska planira svake godine obučiti 100.000 civila, a Njemačka razmišlja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka zbog slabog interesa za dobrovoljni rezervni sastav. No dotad su se odlučili za blažu verziju – poticajnim uvjetima poput veće plaće i besplatnih usluga privući desetke tisuća mladih na služenje u Bundeswehru.

No, za razliku od još uvijek pacifističke nastrojene Njemačke, u Francuskoj ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske. Čak 86 posto Francuza podržava vojnu službu, a polovina mladih spremna je pridružiti se vojsci ako dođe do rata. Tako da se njihov plan o udvostručenju broja rezervista do 2035. baš i ne čini nerealnim.

Znat li itko više tko pije, a tko plaća na Bliskom istoku?

A Bibi je u ponedjeljak na svoju ruku (bez Trumpova amenovanja) napao bolnicu Naser na jugu Pojasa Gaze. Poginulo je 20 ljudi, među njima novinari, zdravstveni djelatnici i civili, a odmah su se nanizale oštre reakcije zapadnih čelnika. Trump je pak očekivano ublaženo rekao 'da nije sretan zbog toga', a sam Bibi sve je to nazvao 'tragičnom nesrećom', istaknuvši da je u bolnici bilo i Hamasovih militanata, što ovi naravno demantiraju.

Jemenu je Izrael pak servirao dvostruku osvetu za raketne napada hutista. Dva puta Netanyahu je bombardirao jemenski glavni grad Sanu, pohvalivši se pritom da je ubio cijeli vojni vrh hutista – navodno – jer to još uvijek nije potvrđeno.

Istovremeno je Bibijev glavni saveznik Trump održao sastanak o Gazi s bivšim britanskim premijerom Tonyjem Blairom i svojim zetom, njegovim bivšim izaslanikom za Bliski istok Jaredom Kushnerom. Kuju, kako kažu, sveobuhvatan plan koji pokazuje 'Trumpovo humanitarno lice'.

Na drugom pak kraju svijeta, Australija je optužila Iran za dva antisemitska napada podmetanjem požara u Sydneyju i Melbourneu te dala teheranskom veleposlaniku sedam dana da napusti zemlju, što je prvo takvo protjerivanje od Drugog svjetskog rata. Runda za onog tko zna tko pije, a tko plaća na Bliskom istoku.

Špijuni su među nama

Iza kulisa svih ratova kojima svakodnevno svjedočimo već neko vrijeme se u geopolitičkoj areni odvija i borba za Arktik – područje koje je postalo velika tržnica interesa otkako su se počeli topiti ledenjaci, čineći resurse poput nafte, plina i rijetkih minerala dostupnijima. Još prije četiri mjeseca pisalo se da je Washington američkim obavještajnim službama naložio da pojačaju špijuniranje Grenlanda, a sada je Trumpova tajna operacija na tom danskom otoku i razotkrivena. Ili ipak nije Trumpova? Tamošnji šef vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen pozvao je glavnog američkog diplomata u Danskoj na raport čim je doznao da je trojac iz Amerike regrutirao Grenlanđane kako bi pokrenuli separatistički pokret protiv Danske.

Ipak, ostaje nejasno jesu li američki državljani djelovali po nalogu Bijele kuće ili na vlastitu inicijativu. Trump se pak već neko vrijeme nije oglašavao o Grenlandu, koji je prije nekoliko mjeseci obećao prisvojiti, a neki kažu da je to samo 'zatišje pred buru'. Bilo kako bilo, najednom se u medijima ponovno otvorila tema o danskim liječnicima koji su u prošlom stoljeću ženama i djevojčicama na Grenlandu prisilno umetali kontracepcijske spirale ne bi li spriječili širenje stanovništva. Incidenti su otkriveni prije nekoliko godina, pokrenuta je i istraga, a danska premijerka Mette Frederiksen ispričala se ženama uime države.

Ukrajina i Rusija - korak naprijed, dva nazad

U jednom od najvećih i najsmrtonosnijih raketnih napada na Kijev u srijedu ubijena je najmanje 21 osoba i pogođena zgrada Delegacije EU-a. Bio je to drugi najveći napad na ukrajinsku prijestolnicu otkako je počela invazija u veljači 2022. godine.

Eksplozije su rušile stambene zgrade, pogodile vlakove i urede stranih misija, a među poginulima ima i djece. Europska unija i Velika Britanija odmah su osudile napad i pozvale ruske izaslanike na razgovor. Predsjednica EK Ursula von der Leyen najavila je novi, 19. paket sankcija protiv Moskve.

Bijela kuća, međutim, nije reagirala istom žestinom. Trumpova glasnogovornica Karoline Leavitt na brifingu je tek nakon pitanja novinara priznala da 'Trump nije sretan, ali ni iznenađen', jer 'dvije zemlje dugo ratuju'. Naglasila je da on želi mir, ali da 'i lideri Ukrajine i Rusije moraju to isto željeti'. Za Kijev je to zvučalo kao relativizacija ruskog terora.

Moskva je poručila u četvrtak da je i dalje zainteresirana za nastavak mirovnih pregovora s Ukrajinom unatoč velikom i smrtonosnom ruskom noćnom napadu na Kijev. Na pitanje postoji li proturječje između izjavljene želje da se napreduje u mirovnim pregovorima i napada, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da obje strane nastavljaju napadati jedna drugu, ali da je Rusija i dalje zainteresirana za postizanje svojih ciljeva diplomatskim putem.

Predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je napad kao 'odmazdu Moskve na diplomatske napore' da se rat okonča. Na X-u je poručio da 'Rusija bira balistiku umjesto pregovaračkog stola' i pozvao na nove sankcije. Posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu Keith Kellogg istaknuo je da mete nisu bili vojnici, nego 'vlakovi, uredi EU-a i nevini civili'. Rusija pak tvrdi da je gađala vojne ciljeve i da ostaje 'otvorena za pregovore'. Napad se dogodio nedugo nakon Trumpova samita s Putinom na Aljasci, što cijelom tom događaju daje posebno mračan kontekst.

It's a love story, baby just say 'yes'

Svijet šoubiznisa ovaj tjedan bruji samo o jednom - Taylor Swift se zaručila. Profesionalni igrač američkog nogometa Travis Kelce kleknuo je pred nju nakon više od dvije godine veze. Sve je počelo na njezinoj turneji Eras i njegovim dovitljivim pokušajima da zadobije njezinu pažnju, a čini se da je dobio i više od toga.

Kelce ju je zaprosio u bajkovitom vrtu i par je sretnu vijest objavio na Instagramu, a od tada su njezini obožavatelji - swiftieji - u transu te ne prestaju sa slavljem. Sve se to odvija dok s uzbuđenjem iščekuju njezin novi album 'The Life of a Showgirl', koji izlazi 3. listopada, a najavila ga je upravo u podcastu svog zaručnika, u kojem je nedavno sudjelovala i 'srušila internet'.

I Hrvatska je tu uzela svoj dio kolača pa nije dugo trebalo da je domaći mediji prozovu 'budućom hrvatskom snahom' - naime Donna Kelce, Travisova majka, hrvatskoga je podrijetla. Njezina majka Ina Marie Petranek kći je imigranata iz Hrvatske Georgea Stajduhara i Mary Jurkovich. A Travis i njegov brat Jason priznali su da ih je ta informacija doista razveselila. Tko zna, možda će 'sudbonosno da' izreći upravo u Lijepoj Našoj?

Swift je jedna od najpoznatijih i najutjecajnijih zvijezda današnjice, a njezin fenomen i utjecaj nadilaze šoubiznis – toliko da je i sam Trump čestitao budućim supružnicima na zarukama, iako još prije samo nekoliko mjeseci nije imao lijepe riječi za nju jer se odavno politički opredijelila, ali ne u njegovu korist.

Težak tjedan za AI

A iza nas je još jedan tjedan u kojem bi Elon Musk ponovno htio da je iz Republike Srpske – kako to tvrdi 'povjesničarka' Jovanka Jolić – jer bi se bavio Miloradom Dodikom, a ne sukobima teškima nekoliko milijardi protiv nekadašnjeg prijatelja i poslovnog partnera Sama Altmana, s kojim je 2015. osnovao OpenAI.

Naime Muskova tvrtka xAI podnijela je tužbu saveznom sudu u Teksasu, optužujući OpenAI i Apple za 'zavjeru' i gušenje konkurencije na tržištu umjetne inteligencije. Prema tužbi, Apple je u partnerstvu s OpenAI-em integrirao ChatGPT u svoje uređaje, a istovremeno je potiskivao aplikacije poput Muskova Groka u App Storeu. Tvrtka xAI tvrdi da je riječ o ekskluzivnom dogovoru koji inovatorima onemogućuje ravnopravno natjecanje. Retorika je žestoka: 'Apple se udružio s monopolistom generativnih chatbotova kako bi zaštitio svoj monopol nad pametnim telefonima.'

Musk je i ranije javno optuživao Apple da manipulira algoritmima App Storea na štetu konkurencije. Altman mu nije ostao dužan – optužio ga je da upravo on koristi društvenu mrežu X da bi pogodovao svojim tvrtkama i uništavao protivnike. Osnovan prije manje od dvije godine, xAI tako pokušava stati uz bok OpenAI-u, koji podupire Microsoft, i sve glasovitijem kineskom DeepSeeku. Apple se zasad nije oglasio, a OpenAI poručuje da je riječ o 'nastavku Muskova obrasca uznemiravanja'. A sve to dok se Apple priprema za svoj tradicionalni događaj, na kojem će 9. rujna predstaviti novi iPhone.

Na X-u se pak korisnici pitaju: ako Apple favorizira OpenAI, kako to da su Perplexity i DeepSeek znali biti broj jedan u App Storeu? On je ionako već pod povećalom sudova, uključujući slučaj protiv Epic Gamesa, koji ga je optužio za monopolističke prakse. Sve se uklapa u širi kontekst višegodišnjeg obračuna Muska i Altmana, nekoć partnera, a danas zakletih neprijatelja. Musk je suosnivač OpenAI-a, ali je otišao 2018., nezadovoljan smjerom komercijalizacije, odnosno ciljem da OpenAI od neprofitne postane, pogađate, profitna organizacija. Danas se na sudovima u Teksasu i Kaliforniji vodi paralelna drama – tko je izdao izvorni ideal AI-a 'za dobrobit čovječanstva', a tko samo brani svoj biznis.

A to nije sve. Kad kažemo drama, mislimo na dramu u punom smislu te riječi. Osim što Musk tuži OpenAI, nedavno je OpenAI odlučio tužiti Muska – tvrde da je početkom godine pokušao nagovoriti Marka Zuckerberga da se pridruži pokušaju preuzimanja OpenAI‑a, ali da direktor Mete nije pristao na to.

Čuvaj se robotske ruke

To i dalje nije sve, a ovdje stvari postaju ružnije i – tragične. Matt i Maria Raine, roditelji 16-godišnjeg Adama Rainea, tužili su OpenAI zbog njegove smrti, tvrdeći da ga je ChatGPT potaknuo na samoubojstvo. To je prva pravna radnja u kojoj je OpenAI optužen za ubojstvo.

Obitelj je priložila zapise razgovora u kojima Adam piše o suicidalnim idejama, a chatbot mu navodno potvrđuje i daje detaljne tehničke upute za to. Iz OpenAI-a su izrazili sućut, ali i priznali da se sustavi ponekad 'nisu ponašali onako kako je predviđeno u osjetljivim situacijama'. U tužbi se optužuje tvrtku za nemar, psihološku manipulaciju i namjerne dizajnerske odluke koje potiču ovisnost o AI-u.

Adam je ChatGPT-ju povjeravao svoje strahove i mentalne probleme, čak slao fotografije samoozljeđivanja, a program je ipak nastavio razgovor s njim. U konačnim porukama AI mu je navodno odgovorio: 'Ne moraš to uljepšavati – znam što tražiš i neću skrenuti pogled.' Obitelj tvrdi da je to predvidljiv rezultat odluke OpenAI-a da ubrza lansiranje modela GPT-4o bez dovoljnog sigurnosnog testiranja. Među tuženima su i Altman te inženjeri koji su radili na razvoju ChatGPT-ja.

A ono na što stručnjaci u posljednje vrijeme sve češće upozoravaju je AI psihoza, stanje u kojem dugotrajno i intenzivno korištenje naprednih chatbotova potiče deluzije.

Tko bi gori, sad je doli. Pa opet gori

No nije baš sve tako crno kod Muska, pa vrijedi izdvojiti i svijetle trenutke.

SpaceX je napokon dočekao i taj dan: Starship je uspješno odradio probni let bez katastrofalne eksplozije, na kakve je navikao. Najveća i najsnažnija raketa na svijetu poletjela je iz Teksasa u srijedu i u sat vremena leta prošla kroz dramu dostojnu filmskog scenarija. Motori su eksplodirali, zakrilca gorjela, raketa se ljuljala kao da će se raspasti – ali je izdržala. To je ogroman zaokret nakon tri uzastopna neuspjeha ove godine, uključujući eksploziju na samoj rampi u lipnju. Musk nije skrivao euforiju: 'Odličan posao za SpaceX-ov tim!' napisao je na X-u.

Raketa se sastoji od masivnog pojačivača Super Heavy i same letjelice Starship. Ovoga puta svi su se motori upalili, potisnik se uspješno odvojio i završio u Meksičkom zaljevu, a letjelica je nastavila put prema orbiti. Dosegnula je gotovo 200 kilometara visine, a pri povratku prošla je brutalne testove, od plamtećih zakrilaca do ekstremnih opterećenja. Unatoč svemu, vratila se cijela, što je prvi znak da sustav možda zaista može postati pouzdan. NASA na Starship računa za misiju Artemis i povratak ljudi na Mjesec, ali postavljeni rok, 2027. godina, već sada izgleda previše optimistično.

Musk, naravno, gura još ambicioznije ciljeve – ljudska certifikacija već 2026. i bespilotni letovi na Mars u roku od godinu dana. SpaceX ostaje vjeran filozofiji 'brzo propasti, brzo učiti', gdje svaka eksplozija nije poraz nego lekcija. Ipak, nakon niza neuspjeha ove godine pojavile su se sumnje troši li Musk previše energije na politiku, a premalo na inženjering. Njegov raskid savezništva s Trumpom samo je skrenuo pažnju s raketa na političke duele. No ovaj let vratio je fokus tamo gdje Musk želi – na Starship, ogroman komad metala koji bi mogao postati ključ za Mjesec, Mars i njegovo nasljeđe.

Nvidiju nitko ne može zaustaviti. Ili...?

Nvidia je ponovno razvalila očekivanja – prihodi u drugom tromjesečju skočili su na 46,7 milijardi dolara, čak 56 posto više nego lani. Neto dobit porasla je na 26,42 milijarde dolara, 59 posto u plusu u odnosu na prošlu godinu. To je deveto tromjesečje zaredom s rastom iznad 50 posto, što je ritam koji tehnološki sektor rijetko pamti. Od eksplozije generativne umjetne inteligencije 2023. godine Nvidia je pretvorila hajp u konkretne milijarde i čini se kao da je nezaustavljiva, ali ispod površine igra se puno opasnija partija.

Washington je prvo zabranio, pa opet dozvolio izvoz čipova u Kinu, uz uvjet da Nvidijinih 15 posto prihoda ide u američku blagajnu. To je otvorilo novu igru moći - Silicijska dolina protiv geopolitike. Direktor Jensen Huang zato vodi simultanku: s jedne strane gradi carstvo AI infrastrukture, a s druge pregovara s Bijelom kućom. Trump je signalizirao da bi mogao dopustiti izvoz 'osakaćenih' čipova Blackwell Kini, 30 do 50 posto slabijih od originala. No u Washingtonu i dalje strahuju jer čak i oslabljeni čipovi mogli bi završiti u kineskim vojnim laboratorijima.

Huang, međutim, ponavlja mantru – američka dominacija ovisi o tome da cijeli svijet gradi AI na američkim čipovima. I otvoreno kaže da bi pristao i na porez za Blackwell, jer kinesko tržište od 50 milijardi dolara ne smije propasti. Za Nvidiju je to razlika između kompanije u usponu i tehnološkog imperija, a za Washington pitanje sigurnosti i paničnog straha da će Kina preskočiti tehnološku barijeru. Zato Nvidia igra dvostruku igru: Americi priča o nacionalnom interesu, a Kini nudi polovične čipove, dovoljno snažne da donesu milijarde, ali dovoljno oslabljene da smire političke duhove.

Eto nam i svinjskih pluća

Ideja o tzv. ksenotransplantaciji, presađivanju genetski modificiranih svinjskih organa u čovjeka, posljednjih godina sve je popularnija, pa je sada nakon eksperimentalnog presađivanja svinjskog srca, jetre i bubrega na red došlo i plućno krilo. Kineski liječnici uspjeli su presaditi lijevo plućno krilo autohtone pasmine Bama Xiang u tijelo mrtvog čovjeka – a funkcioniralo je čak devet dana. Međutim dug je put pred nama prije nego što bi svinjska pluća mogla biti korištena i kod pacijenata.

Prvenstveno je potrebno poboljšati gensku modifikaciju i bolje procijeniti bi li presađen organ dugoročno funkcionirao. Znanstvenici su otkrili da istodobno istražuju drugi pristup da povećaju dostupnost organa. Neke istraživačke skupine također istražuju mogućnost uzgoja humaniziranih organa u svinjama ili ovcama, a još jedno obećavajuće područje jest tretiranje ljudskih doniranih pluća, prethodno proglašenih neiskoristivima za transplantaciju.