Europa prolazi kroz najveći val naoružavanja u posljednjih nekoliko desetljeća, a dokazala je to i analiza Financial Timesa provedena na temelju satelitskih radarskih snimki. Tvornice oružja diljem kontinenta šire se trostruko brže nego u mirnodopskim uvjetima, a u izgradnji je - ili u procesu proširenja - već više od sedam milijuna kvadratnih metara industrijskih pogona
Građevinska aktivnost u vojnoj industriji ubrzana je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., a posebno se to odnosi na proizvodnju streljiva i projektila – ključnih segmenata u opskrbi Kijeva.
Koristeći podatke s više od tisuću prolaza radarskih satelita Sentinel-1 Europske svemirske agencije, Financial Times pratio je promjene na 150 lokacija u vlasništvu 37 kompanija specijaliziranih za proizvodnju oružja. Podaci sugeriraju da otprilike trećina promatranih lokacija pokazuje znakove širenja ili novih građevinskih radova.
Generacijski zaokret
Stručnjaci tvrde da se radi o povijesnom zaokretu: Europa se od proizvodnje u mirnodopskim količinama prebacuje na izgradnju industrijske baze sposobne za dugotrajniji ratni angažman. 'Riječ je o dubokim i strukturnim promjenama koje će dugoročno transformirati obrambenu industriju', kaže William Alberque, bivši direktor NATO-ova odjela za kontrolu naoružanja.
vezane vijesti
Prema analizi, područja zahvaćena gradnjom skočila su sa 790.000 kvadratnih metara u razdoblju 2020./2021. na 2,8 milijuna kvadrata u 2024./2025.
Najveće širenje u Mađarskoj
Najveće širenje zabilježeno je u Mađarskoj, gdje je njemački Rheinmetall s državnom tvrtkom N7 Holding izgradio golemo postrojenje u Várpaloti. Ondje se već proizvodi streljivo za borbena vozila, a planira se i proizvodnja topničkih granata kalibra 155 mm te streljiva za tenk Leopard 2.
U Njemačkoj se širi i proizvodnja raketa – primjerice, MBDA gradi pogon za projektile za sustav Patriot, a norveški Kongsberg otvorio je novu tvornicu projektila uz pomoć državnih subvencija. Britanski BAE Systems ulaže pak više od 150 milijuna funti u proširenje svojih kapaciteta za streljivo, uključujući šesnaesterostruko povećanje proizvodnje granata od 155 mm.
Analiza je obuhvatila i 88 lokacija povezanih s programom ASAP (Act in Support of Ammunition Production), vrijednim 500 milijuna eura, kojim EU želi ukloniti uska grla u opskrbi streljivom i projektilima. Podaci pokazuju da su kompanije koje su primile sredstva iz ASAP-a rasle brže od ostalih.
'Dalekometni projektili moraju biti u fokusu'
Europske vlade istovremeno nastoje nastaviti opskrbljivati Ukrajinu i obnoviti svoje arsenale, dok raste zabrinutost zbog moguće slabije potpore iz SAD-a. Prema riječima povjerenika za obranu EU-a Andriusa Kubiliusa, proizvodni kapaciteti streljiva povećani su s 300.000 komada godišnje prije invazije na gotovo dva milijuna komada do kraja ove godine.
Rheinmetall sam planira povećati proizvodnju topničkih granata kalibra 155 mm sa 70.000 (2022.) na više od milijun godišnje do 2027. godine.
Ipak, unatoč rastu kapaciteta, stvarna proizvodnja još uvijek zaostaje za potrebama. Stručnjaci upozoravaju da najveći problem, kad je u pitanju proizvodnja dalekometnih projektila, ostaje nedostatak malih motora i eksplozivnih punjenja.
'Dramatičnim širenjem ruske vojne industrije najbolje što možemo učiniti jest uspostaviti vjerodostojno odvraćanje – ako pucate na nas, uzvratit ćemo. Ali ako ikada želimo doći do toga, onda moramo drastično proširiti našu proizvodnju', kaže Fabian Hoffmann sa Sveučilišta u Oslu, dodavši da su za odvraćanje ključni upravo projektili.
EU već pregovara o novom obrambenom fondu od 1,5 milijardi eura, kojim bi se, uz zajedničku nabavu, poticala daljnja ulaganja u proizvodne kapacitete.
