Constance, studentica prava iz Pariza, ljeto nije provela na moru, već na vojnoj obuci. Umjesto za ispite, učila je kako marširati, koristiti radiosignale i ležeći nišaniti puškom u zamišljenog neprijatelja.

'Mislim da je vrlo važno zaštititi našu zemlju - posebno u ovom vrlo kompliciranom kontekstu kroz koji prolazimo', kaže ona, prisjećajući se svog prvog dvotjednog kursa za rezerviste, piše DW.

Slično razmišljaju i deseci tisuća drugih Francuza. Više od dva desetljeća nakon ukidanja obveznog vojnog roka, sve više mladih i starijih građana prijavljuje se u rezervni sastav. Broj operativnih rezervista narastao je s 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas, a cilj vlade Emmanuela Macrona je do 2035. povećati ga na 105.000.

Macron podiže vojni budžet

Jačanje rezervnog sastava dio je šire strategije predsjednika Macrona da do 2027. godine poveća vojni proračun na 64 milijarde eura – dvostruko više nego 2017.

'Nikada naša sloboda nije bila toliko ugrožena', rekao je Macron u televizijskom obraćanju, upozorivši da Europa ne može u potpunosti računati na zaštitu Sjedinjenih Država, osobito dok je na vlasti Donald Trump.

Umirovljeni viceadmiral Patrick Chevallereau, danas analitičar u londonskom Royal United Services Instituteu, Macronove poteze smatra 'dobrim korakom', ali upozorava da nije riječ samo o brojkama: 'Potrebni su nam specijalizirani kadrovi u ključnim sektorima, poput dronova i informatičkih tehnologija'.

Rigorozna obuka u Versaillesu

Novi rezervisti prolaze strogu obuku u postrojbama poput 24. pješačkog puka u Versaillesu.

'Uče kako sigurno koristiti oružje, marširati, koristiti kompas i komunikacijsku opremu', objašnjava poručnica Amelie, koja sama kao carinska službenica spaja civilni i vojni život.

Polaznici, među kojima su studenti, inženjeri, pa i roditelji, ustaju u šest ujutro i vježbaju do ponoći. Na obuci se koristi i pravo streljivo, a disciplina je rigorozna. 'Nemamo iste godine, ista znanja ni poslove, ali učimo kako raditi zajedno', kaže studentica Constance.

Sigurnosni izazovi u cijeloj Europi

Trend jačanja vojske nije vidljiv samo u Francuskoj. Litva, Švedska i Latvija ponovno su uvele obvezni vojni rok, Poljska planira svake godine obučiti 100.000 civila, a Njemačka razmišlja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka zbog slabog interesa za dobrovoljni rezervni sastav.

No, za razliku od Njemačke, u Francuskoj ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske. Istraživanje IPSOS-CESI provedeno ranije ove godine pokazalo je da 86 posto Francuza podržava vojnu službu. Jedna druga anketa je pokazala da je polovina mladih Francuza spremna da se pridruži vojsci ako dođe do rata.

Prema analizi think-tanka Bruegel i Instituta Kiel, Europi nedostaje čak 300.000 vojnika ako želi odvratiti rusku prijetnju bez podrške SAD-a.

'Moja je dužnost da branim zemlju'

Za mnoge regrute osobni motivi presudni su u odluci da odjenu uniformu. Gabriel, 23-godišnji inženjer, kaže da je shvatio kako 'mirna vremena u kojima je odrastao' više ne postoje, posebno nakon terorističkog napada na Bataclan 2015. godine.

Bertrand, otac dvoje djece i općinski službenik, prijavio se za pet godina službe u rezervi: 'Već služim zemlji kao civil, a sada ću joj služiti i kao borac.'