Zanimljive vijesti dolaze iz Kine, gdje su liječnici uspjeli presaditi svinjsko plućno krilo u tijelo mrtvog čovjeka. To otkriće tek je početak promišljanja o korištenju ksenotransplantacije, kojom bi se moglo stati na kraj manjku organa za transplantaciju, a ovo je izdržalo čak devet dana
Liječnici su prvi put uspjeli presaditi pluća genetski modificirane svinje u tkivo mrtvog čovjeka i ono je funkcioniralo čak devet dana! Ovaj pothvat iskorak je u ksenotransplantaciji, tehnici koja nastoji pomoći u trenutku u kojem manjka organa. Međutim stručnjaci naglašavaju da je dug put pred nama prije nego što bi svinjska pluća mogla biti korištena kod pacijenata, prenosi Guardian.
Istraživači iz Kine izvijestili su da su presadili lijevo plućno krilo kineske svinje pasmine Bama Xiang, uz šest genetskih modifikacija, u moždano mrtvog muškarca. Tim je otkrio da je ono ostalo održivo i funkcionalno tijekom razdoblja od 216 sati te nije izazvalo odnosno brzu imunološku reakciju tijela primatelja.
Iako ova svinjska pluća ne mogu održavati pacijenta na životu, Andrew Fisher, profesor transplantacijske medicine dišnih organa na Sveučilištu u Newcastleu, kaže da je 'ovaj rad dobrodošao u daljnjem razjašnjavanju spoznaje, ali označava tek jedan korak naprijed. Potrebno je još mnogo posla i nismo na pragu ere ksenotransplantacije pluća korištenjem svinjskih pluća'.
Inače, ksenotransplantacija je posljednjih godina sve popularnija, a ljudima su već presađivani srce, bubrezi i jetra.
Obično se organi genetski modificiraju uklanjanjem određenih svinjskih gena i unošenjem specifičnih ljudskih gena, Istraživanja se najprije provode na moždano mrtvim primateljima jer treba imati na umu to da je ksenotransplantacija pluća osobito teška, piše isti izvor, jer taj organ mora odgovoriti na vanjske podražaje.
'Dakle imunološki sustav u plućima je vrlo osjetljiv i vrlo aktivan, što znači da prilikom transplantacije organa – kada želite da imunološki sustav ne bude previše aktivan – to predstavlja dodatne izazove', objašnjava Fisher i dodaje da je dug put ispred njih.
Prvenstveno je potrebno poboljšati gensku modifikaciju i bolje procijeniti bi li presađen organ dugoročno funkcionirao. Otkrili su da se istodobno istražuju drugi pristup da bi povećali dostupnost organa. Neke istraživačke skupine također istražuju mogućnost uzgoja humaniziranih organa u svinjama ili ovcama, a, prema Fisherovim riječima, još jedno obećavajuće područje jest tretiranje ljudskih doniranih pluća, a koja su proglašena neiskoristivima za transplantaciju. Možda bi se ipak mogla koristiti...
'Ako to uspijemo ostvariti, to je nešto što se može primijeniti u roku od nekoliko mjeseci, a zasigurno u narednim godinama može donijeti vrlo velike promjene', zaključio je, prenosi Guardian.