U Njemačkoj se ponovno rasplamsala rasprava o isplati dječjeg doplatka za djecu koja žive u drugim državama Europske unije. Političari iz redova CDU-a i CSU-a traže promjenu postojećih pravila, upozoravajući na velike iznose koji se svake godine isplaćuju iz njemačkog sustava socijalnih naknada
Smatraju da nije opravdano isplaćivati jednak iznos doplatka za djecu koja žive u Njemačkoj i onu koja odrastaju u zemljama s osjetno nižim troškovima života. Dok jedni zagovaraju potpuno ukidanje takvih isplata, drugi predlažu da se njihov iznos prilagodi životnom standardu države u kojoj dijete živi.
Prema podacima na koje se poziva njemački Welt, dječji doplatak iz Njemačke prima gotovo 300.000 djece koja žive u drugim europskim zemljama. Svake godine na takve isplate odlazi oko pola milijarde eura.
‘Njemačka je najveći izvoznik dječjeg doplatka u druge zemlje EU-a. Svake godine pola milijarde eura iz naših socijalnih fondova odlazi preko granice’, rekao je Günter Krings, zamjenik predsjednika zastupničkog kluba CDU-a i CSU-a u Bundestagu.
Posebno je upozorio na Bugarsku i Rumunjsku, u kojima su troškovi života niži nego u Njemačkoj. ‘Ne može biti da se za djecu koja žive u Bugarskoj ili Rumunjskoj isplaćuje dječji doplatak u iznosu koji se temelji na troškovima života u Njemačkoj. Nećemo više dopuštati da nas Bruxelles zavlači po tom pitanju’, poručio je Krings.
Dodao je da europski dužnosnici i ostale članice Unije moraju prihvatiti kako Njemačka više ne želi takav sustav. Upozorio je i na mogućnost zlouporaba: ‘Treba biti vrlo naivan da bi se poricala opasnost od zlouporabe koja iz toga proizlazi.’
Još radikalniji prijedlog iznio je Stephan Mayer iz CSU-a, stručnjak za unutarnju politiku. On smatra da bi Njemačka trebala potpuno prestati isplaćivati dječji doplatak za djecu koja žive izvan njezinih granica.
‘Zahtijevam: Nema više njemačkog dječjeg doplatka za djecu u inozemstvu! Ako to nije moguće brzo provesti s pravne strane, moramo barem prilagoditi isplate troškovima života u zemlji prebivališta. Jer ondje je život uglavnom znatno jeftiniji’, izjavio je Mayer.
Broj isplata gotovo se utrostručio, tisuće njih ide u Hrvatsku
Takvi zahtjevi podrazumijevali bi promjenu postojećih europskih propisa. Prema važećim pravilima, roditelji koji rade u Njemačkoj pod određenim uvjetima imaju pravo na njemački dječji doplatak čak i ako njihova djeca žive u drugoj članici EU-a.
Podaci njemačke Savezne agencije za rad pokazuju da je broj djece za koju se doplatak isplaćuje u inozemstvo posljednjih godina znatno porastao. Godine 2011. odnosio se na 103.559 djece, a 2015. na 158.169. Krajem 2025. dosegnuo je 291.292 djece, što je gotovo trostruko više nego 14 godina ranije.
Prema službenim podacima Europske komisije, koji se prikupljaju putem upitnika koji Administrativna komisija dostavlja svim državama EU, EGP-a i Švicarskoj Konfederaciji jedanput godišnje radi pribavljanja informacija o izvozu obiteljskih naknada, SR Njemačka je u 2023. u Hrvatsku isplatila doplatak za djecu za 18.018 članova obitelji, naveli su iz HZMO-a za Večernji 2024. godine.
Kako funkcioniraju europska pravila?
Isplata njemačkog dječjeg doplatka za djecu koja žive u drugim državama članicama temelji se na europskim pravilima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.
Pri odlučivanju o pravu na doplatak važna je, među ostalim, država u kojoj roditelj radi i u kojoj je osiguran. Zato roditelji zaposleni u Njemačkoj, ako ispunjavaju propisane uvjete, mogu ostvariti pravo na njemački doplatak i kada njihova djeca žive u drugoj članici EU-a.
Upravo taj sustav sada žele promijeniti političari CDU-a i CSU-a. Njihovi prijedlozi kreću se od potpunog ukidanja isplata za djecu u inozemstvu do smanjivanja doplatka ovisno o troškovima života u zemlji u kojoj dijete živi.