Njemački kancelar Friedrich Merz uvjetovao je potporu novom dugoročnom proračunu Europske unije dogovorom svih članica o financiranju Ukrajine, i to ne samo iduće godine, nego i u razdoblju nakon 2027. godine. Berlin tako želi iskoristiti svoju financijsku težinu kako bi osigurao da se teret pomoći Kijevu ravnomjernije raspodijeli među državama članicama.

Kako piše Financial Times, pozivajući se na pismo koje je Merz uputio predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi, Njemačka neće podržati proračun EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. ako sve članice ne pristanu sudjelovati u zatvaranju ukrajinskog financijskog manjka.

‘Zajednička obveza svih nas, bez iznimke, da pravedno doprinesemo zatvaranju tog financijskog jaza ključan je preduvjet za rješavanje ovog pitanja i raspravu o svim daljnjim temama, osobito onima koje imaju financijske posljedice’, poručio je Merz.

Njemački kancelar inzistira na tome da se pitanje financiranja Ukrajine riješi na sastanku europskih čelnika koji se održava u četvrtak i petak u Dublinu. Pregovori o pomoći Kijevu odvijaju se paralelno s teškim razgovorima o novom višegodišnjem proračunu EU-a.

Njemačka koristi svoju financijsku težinu

Njemačka je najveća neto uplatiteljica u europski proračun, dok su četiri zemlje koje se protive dodatnom sudjelovanju u financiranju Ukrajine – Mađarska, Slovačka, Bugarska i Češka – neto korisnice europskog novca.

Merz nastoji tu poziciju iskoristiti kako bi osigurao dugoročnu financijsku potporu Kijevu. U pismu je naglasio da je doprinos svih članica nužan za uspješan završetak pregovora o novom proračunu.

‘Financijska potpora Ukrajini svih država članica EU-a ključna je za uspješan završetak pregovora o proračunu’, poručio je.

Postizanje dogovora moglo bi dodatno otežati politička situacija u pojedinim državama članicama. Predstojeći izbori u zemljama poput Italije i Poljske mogli bi smanjiti spremnost njihovih vlada na preuzimanje novih financijskih obveza.

Ukrajini nedostaje 70 milijardi eura

Europski čelnici još su u prosincu prošle godine dogovorili zajam Ukrajini od 90 milijardi eura. No Kijev upozorava da će zbog razmjera ruske agresije iduće godine trebati dodatnih 70 milijardi eura.

EU je obećao pokriti dvije trećine tog iznosa, odnosno oko 45 milijardi eura. Europska komisija razmatra mogućnosti za ispunjenje tog obećanja, među kojima je i izdavanje dodatnih zajedničkih obveznica, odnosno zaduživanje na razini Unije. Bruxelles se nada da bi čelnici dogovor mogli postići do kraja godine.

No četiri države zasad ne žele sudjelovati u dodatnoj financijskoj pomoći Kijevu. Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska protive se novim obvezama, a Mađarska, Slovačka i Češka već su prošle godine dobile izuzeće od sudjelovanja u plaćanju kamata na zajam od 90 milijardi eura.

Merz u pismu upozorava da se mora pronaći rješenje koje će poduprijeti sve članice, a Ukrajini osigurati stabilno višegodišnje financiranje od 2028. nadalje. To bi uključivalo i plaćanje kamata na njezin postojeći dug.

Europsko vijeće je na sastanku 15. i 16. listopada zadužilo Europsku komisiju da pripremi prijedloge za pokrivanje ukrajinskog manjka od 70 milijardi eura u 2027. godini. Merz sada traži da se o tome postigne politički dogovor prije nego što pregovori o novom europskom proračunu odmaknu dalje.