Od 11 djela u 2024. do 1571 u prvih jedanaest mjeseci 2026. – broj glazbenih djela za koja je prijavljen udio umjetne inteligencije naglo raste. No prijava AI-ja ne znači nužno da je pjesmu u cijelosti stvorio algoritam.
U bazi HDS ZAMP-a 2024. bilo je 11 djela za koja su autori prijavili udio umjetne inteligencije. Godinu poslije prijavljena su 242, a do studenoga 2026. još 1571. Ukupno ih je već više od 1800, pokazuju podaci koje je HDS ZAMP dostavio tportalu.
Iza tih brojki kriju se različiti načini rada. Jedno je kada autor stvara glazbu, a umjetnu inteligenciju koristi kao alat, primjerice za tekst ili aranžman. Drugo je kada sustav na temelju zadanih uputa generira glazbu, dok čovjek sudjeluje u tekstu ili aranžmanu. U oba se slučaja u prijavi može navesti udio umjetne inteligencije, no njezina uloga nije ista.
HDS ZAMP bilježi ono što autori prijave, ali ne provjerava niti potvrđuje stvarni kreativni doprinos umjetne inteligencije. Za točnost prijave i istinitost podataka o autorstvu odgovara sam autor.
Organizacija administrira autorska prava i raspodjeljuje naknade za udjele stvarnih osoba. Udjele koje su autori pripisali umjetnoj inteligenciji HDS ZAMP ne administrira niti za njih zadržava naknade.
Od prijave do etera
Rast prijava zasad se ne vidi u jednakoj mjeri i u emitiranju. U drugoj polovici 2025. osam djela s prijavljenim udjelom umjetne inteligencije barem je jednom emitirano na radiju ili streamano na digitalnim servisima. Podaci za 2026. još nisu obrađeni, pa zasad nije poznato koliko je takvih djela ove godine stiglo do publike.
Tko odlučuje što će se čuti, a što će ostati izvan playlisti? To je jedno od pitanja koja će se otvoriti na panelu 'AI u eteru i playlistama: Uzalud vam trud, humanoidi?' na 14. Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji MAKK.
Na istom će se panelu susresti ljudi koji glazbu promatraju iz različitih profesionalnih kutova: autor i producent Zvonimir Dusper Dus, urednice radijskih programa Eliana Čandrlić Glibota i Silvija Londero Šimleša te Josip Popovac, ravnatelj Agencije za medije. Njihove perspektive vode do pitanja o tome što se događa kada se umjetna inteligencija uključi u stvaranje glazbe, njezin odabir za eter i put do publike.
Pravnu stranu autorstva i zaštite kreativnosti otvorit će predavanja i okrugli stol drugog dana konferencije, pod naslovom 'Generativna glazbena djela ili nedjela'. Rasprava se tako neće zaustaviti na tome može li umjetna inteligencija generirati pjesmu, nego će obuhvatiti i pitanje kako prepoznati i zaštititi ljudski kreativni doprinos.
Glazba, prava i njezina vrijednost
Umjetna inteligencija važna je tema ovogodišnjeg MAKK-a, ali nije jedina. Dvodnevni program obuhvaća i istraživanje o hrvatskim kulturnim i kreativnim sektorima, raspravu o razvoju domaće glazbene industrije te pitanje tko stvara, a tko preuzima vrijednost glazbe u novoj ekonomiji.
Međunarodnu perspektivu donose Arriën Molema, predsjednik Međunarodnog vijeća glazbenih stvaratelja CIAM, i Ibán García del Blanco, glavni tajnik europske organizacije AEPO-ARTIS. Govorit će o pravima autora i izvođača u digitalnom okruženju, u kojem se tehnologija mijenja brže nego što se pravila i praksa mogu prilagoditi.
Četrnaesti MAKK održava se 19. i 20. studenoga u Kaptol Boutique Cinema & Baru u Zagrebu. Njegov program povezuje autore, izvođače, medije, pravne stručnjake i međunarodne organizacije oko pitanja koja već mijenjaju glazbenu industriju. O tome tko je autor, čiji se rad štiti i kako se dijeli vrijednost glazbe treba razgovarati sada – dok se nova pravila tek oblikuju.
Program i ulaznice dostupni su na stranicama MAKK-a i Entriju.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s Hrvatskim društvom skladatelja.
