Tragedija u Gazi, nastavak rata u Ukrajini i globalni politički pomaci – teme su koje je za RTL Direkt komentirala bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Osvrnula se na odgovornost međunarodne zajednice, pasivnost Hrvatske, ali i na opasne nove saveze koji se oblikuju na svjetskoj sceni
Pusić je naglasila da je jedina sila koja bi mogla zaustaviti rat u Gazi i spriječiti daljnje stradanje civilnog stanovništva – SAD. No kako kaže, "energična američka intervencija se neće dogoditi, barem ne s ovom administracijom", prenosi Danas.hr.
Podsjetila je da izraelska vlada trenutno ovisi o ekstremističkim partnerima iz malih fundamentalističkih stranaka, koji "diktiraju apsolutno izraelsku politiku". Prema njenim riječima, izjave poput one ministra financija, "neka umiru od gladi", pokazuju koliko je cilj jasno usmjeren na protjerivanje i uništavanje palestinskog naroda.
Unatoč užasnim slikama gladi i patnje, Pusić smatra da to vlast u Izraelu ne mijenja. "Danas imamo preko 50 Palestinaca ubijenih za jednog Izraelca. Čini se da ekstremisti, ali i sam Netanyahu, vjeruju kako je došla svjetska konstelacija u kojoj mogu ili pobiti ili izbaciti Palestince te zauzeti dijelove Gaze."
Hrvatska šuti
Na pitanje o hrvatskom stavu, Pusić je otvoreno rekla da ga ne vidi. "Je li Hrvatska uopće ima stav? Ja ga ne znam." Naglasila je da u samom Izraelu postoje snažni prosvjedi građana protiv rata u Gazi – okupilo se gotovo pola milijuna ljudi – no vlasti ih ignoriraju. Dodatno, ukazala je na kontrolu medija i činjenicu da je od početka sukoba ubijeno između 200 i 300 novinara.
Ukrajina i Putinovi zahtjevi
Govoreći o Ukrajini, Pusić je podsjetila na sastanak Putina i Trumpa, gdje je ruski predsjednik, kako kaže, opet "pobijedio u sparingu". Trump je u pregovore ušao s idejom primirja, a izašao s tezom o "ravnom putu do mirovnog sporazuma" – bez prekida vatre, što je, prema Pusić, pokazalo rusku nadmoć.
Putinovi zahtjevi, istaknula je, svode se na pretvaranje Ukrajine u "još jednu Bjelorusiju". Traži se aneksija četiri ukrajinske pokrajine, promjena vlasti, napuštanje NATO-a i EU te potpuna demilitarizacija zemlje. "Drugim riječima, žele razoružati danas možda najbolje obučenu vojsku u Europi."
Za Europu, kaže, nema sumnje: "Ako bi se to dogodilo, ako bi Ukrajina pala, u njoj se zapravo brani Europa."
Prijetnja demokraciji
Posebno je upozorila na geopolitičke pomake koji se događaju u sjeni ratova. Po njenim riječima, poruka koju Moskva šalje vraćanjem simbola SSSR-a jasno pokazuje imperijalne ambicije. No zabrinjava i to što se interesi Rusije i Amerike pod Trumpom djelomično preklapaju.
"Trump i Putin slažu se u jednom – da svijetom trebaju vladati velike sile i da se on dijeli u interesne sfere." Upravo zato, smatra Pusić, Europa je "posljednje mjesto na kojem se danas brani demokracija".
Novi neočekivani savezi
Na globalnoj razini stvoreni su i novi savezi. Politika trgovinskih barijera i carina dovela je do približavanja Kine i Indije, dviju zemalja koje su tradicionalno bile rivali.
"Trumpova politika poreza i carina spojila je dva autoritarna režima – Indiju i Kinu", istaknula je. Susret indijskog premijera i kineskog ministra vanjskih poslova, potaknut zajedničkim interesima oko energenata i trgovine, potvrđuje taj zaokret.
Pusić dodaje da Indija i dalje kupuje energente od Rusije, dok Trump "u velikoj mjeri stoji na strani Putina". Njegov odnos prema Europi također izaziva zabrinutost. "Spreman je prodavati oružje Europljanima, ali istovremeno pokazuje jasnu antipatiju prema Europi – upravo zato jer je ona zadnja linija obrane od autoritarnosti", zaključila je Pusić.