Stručnjak Tado Jurić tvrdi da većina zemalja nije uspjela vratiti iseljenike i da ne znači da će se netko vratiti čim ga pozovemo da se vrati te da treba pažljivo sagledati brojke
Kako obuzdati demografski pad i potaknuti hrvatske iseljenike na povratak u Hrvatsku ali i koliko je teško dobiti državljanstvo glavne su teme jutrošnje emisije 'U mreži Prvog' Hrvatskog radija u kojoj su gosti bili Tado Jurić, savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva te Dario Magdić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
vezane vijesti
Jurić je uvodno kazao da narativ o povratku iseljeništva nije nova pojava te da se on ciklički ponavlja.
'Narativ o povratku iseljeništva nije ništa novo, to se ciklički ponavlja iz desetljeća u desetljeće. Ako vam je iselilo 600 tisuća građana, naravno da morate imati narativ da umirite javnost, morate ponuditi nešto što će amortizirati paniku koja je nastala i onda kažete 'vratit ćemo ljude iz Južne Amerike'', rekao je Jurić.
Dodao je da treba sagledati brojke.
'U Hrvatsku se vratilo 300 ljudi, a nama bi se trebalo vratit čak 800 tisuća iseljenika da ostanemo na brojci na kojoj smo danas', istaknuo je. Tvrdi da većina zemalja nije uspjela vratiti iseljenike i da ne znači da će se netko vratiti čim ga pozovemo da se vrati, već tu moraju nastupiti institucije koje će pokazati da mogu upravljati tim procesom.
Po njegovom mišljenju, društvene promjene i uvoz strane radne snage utječe na odluku o povratku.
'Multikulturalizam, uvoz strane radne snage mogao bi spriječiti povrat jer velika većina iseljenika tvrdi da se želi vratiti u hrvatsko društvo koje čuva tradiciju, obitelj, što se izgubilo na Zapadu. Mi upravo gubimo to što nam je komparativna prednost. Između interesa poslodavaca i kapitala, ne smijemo izgubiti kulturu, tradiciju, jezik, i trebamo tražiti put da to uravnotežimo', kazao je Jurić.
Što se tiče brojki, Magdić je kazao da od nisu svih četiri milijuna Hrvata izvan Hrvatske hrvatski državljani.
'Najčešće komuniciramo brojku oko 4 milijuna Hrvata iz RH, no treba reći da to nisu sve ljudi s hrvatskim državljanstvom, to su potomci. Milijun je hrvatskih državljana koji žive izvan RH, a najviše ih je u BiH, njih 405 tisuća, zatim u Njemačkoj i drugim državama, istaknuo je.
U ovoj radijskoj emisiji istaknuli su da je pojednostavljen proces dobivanja hrvatskog državljanstva te da on prosječno traje osam mjeseci, uz iznimke.
