Španjolska, Irska i Slovenija ponovno su pokušale pokrenuti suspenziju trgovinskog i suradničkog sporazuma između Europske unije i Izraela na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, no inicijativu su blokirale Njemačka i Italija.

Unatoč sve glasnijim pozivima da se izraelsku vladu pozove na odgovornost zbog poteza u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali, Europa ostaje duboko podijeljena.

'Danas je na kocki vjerodostojnost Europe', poručio je španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares. 'Očekujem da svaka europska država poštuje ono što govore Međunarodni sud pravde i UN o ljudskim pravima i međunarodnom pravu. Sve drugo bilo bi poraz za Europsku uniju.'

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul prijedlog je ocijenio 'neprimjerenim', istaknuvši da se pitanja trebaju rješavati 'kritičkim i konstruktivnim dijalogom s Izraelom'.

Glavni razlog pritisaka jest rat u Gazi, u kojem je od listopada 2023. godine ubijeno više od 72.000 Palestinaca, a tisuće se vode kao nestale. Veći dio infrastrukture je uništen, a protiv Izraela je pred Međunarodnim sudom pravde pokrenut postupak za genocid. Istodobno se ubrzano šire izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, što je protivno međunarodnom pravu.

Vlada premijera Benjamina Netanyahua progurala je i zakon o smrtnoj kazni, koji se u praksi primjenjuje na Palestince, a i pokušava se ograničiti europsko financiranje organizacija koje dokumentiraju kršenja ljudskih prava.

Očita meta

U fokusu kritika je Sporazum o pridruživanju EU–Izrael iz 2000. godine, ključni okvir političkih i gospodarskih odnosa koji Izraelcima omogućuje povlašten pristup europskom tržištu. No on sadrži i klauzulu o ljudskim pravima: članak 2. propisuje da se odnosi temelje na njihovom poštivanju, na što se sada pozivaju aktivisti.

'Više od milijun potpisa europskih građana stiglo je Europskoj komisiji sa zahtjevom za suspenzijom sporazuma', rekao je Hosni Abidi, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Ženevi, dodajući da Izrael krši njegove temeljne odredbe.

EU je najveći trgovinski partner Izraela. Robna razmjena iznosila je 42,6 milijardi eura u 2024. godini, a djelomična suspenzija mogla bi pogoditi oko 5,8 milijardi eura izraelskog izvoza. No sporazum je važan i za znanost. 'Bez europske potpore, istraživanje i razvoj u Izraelu potpuno bi se urušili', upozorava Mohanad Mustafa, profesor i politički analitičar.

Sukobljeni interesi i povijest

Glavna prepreka suspenziji leži u složenom odlučivanju i dubokim podjelama među članicama. Za potpunu suspenziju potrebna je jednoglasnost svih 27 država, a i djelomične mjere zahtijevaju široku većinu, što velikim državama poput Njemačke daje presudan utjecaj.

'Njemačka ne može okrenuti leđa Izraelu zbog nasljeđa Drugog svjetskog rata i Holokausta', objašnjava Scott Lucas, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Birminghamu. S druge strane, zemlje poput Irske pokazuju snažniju empatiju prema Palestincima zbog vlastite povijesti.

Izrael je u međuvremenu gradio odnose s europskim desnim populističkim vladama da bi izbjegao sankcije. 'Strateški saveznici Izraela u Europi su desni populisti… No Izrael s njima surađuje jer podupiru kolonijalni projekt na Zapadnoj obali', kaže Mustafa.

Istodobno Netanyahuova vlada kritičare često optužuje za antisemitizam. No, kako ističe Mustafa, 'ono što Izrael zabrinjava jest urušavanje njegove naracije žrtve u europskim društvima'.

Promjena odozdo?

Iako je suspenzija sporazuma zasad teško ostvariva, pritisci rastu, a pojedine države već poduzimaju jednostrane poteze. Italija je suspendirala obrambeni sporazum s Izraelom, a Švedska i Francuska zagovaraju više carine na proizvode iz naselja.

Sve više europskih institucija također prekida suradnju s izraelskim partnerima. Frustracija zbog neodlučnosti EU-a, kako kaže Lucas, 'potaknut će pristup odozdo'.

Dok broj žrtava u Gazi i dalje raste unatoč višemjesečnom 'primirju', Bruxelles se suočava s rastućim pritiskom i sve očitijim raskorakom između vrijednosti koje zagovara i ekonomskih interesa koje štiti.