Njemačka vlada priprema mirovinsku reformu kojom nastoji ojačati održivost tamošnjeg sustava. Neke mjere su već poznate, a raspravlja se i o ukidanju "mirovina sa 63 godine", odnosno mogućnosti prijevremenog umirovljenja bez penalizacije za osobe koje imaju najmanje 45 godina staža, piše Fenix-magazin.de.

Ta je vrsta mirovine uvedena kako bi osobe s dugim stažem, naročito na fizički zahtjevnim i stresnim poslovima, mogle ranije otići u mirovinu bez penalizacije, odnosno umanjenja mjesečne svote zbog prijevremenog umirovljenja. Ranije je dobna granica iznosila 63 godine, no za sve rođene 1964. i kasnije, ona je podignuta na 65 godina.

Neke su analize pokazale da ova mjera nije obuhvatila radnike na teškim i opasnim poslovima, zbog čega se često zagovaralo njihovo ukidanje. Ako bi bila ukinuta, radnici bi morali ostati raditi do redovne dobi za odlazak u mirovinu ili bi mogli otići u prijevremenu mirovinu, ali s penalizacijom, koja iznosi 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno 7,2 posto za dvije godine.

Povećanje mirovina

S druge strane, osobe koje bi nastavile raditi, dobivale bi plaću još dvije godine, što znači da bi uplaćivale doprinose i imale šansu da si povećaju mirovinu. Primjerice, osoba s godišnjom bruto plaćom od 30.000 eura, može zaraditi 16.000 eura u dvije godine umjesto da ode u mirovinu. Oni s 50.000 eura bruto, u dvije godine zarade otprilike 20.000 eura više. Naravno, ta se računica povećava s iznosom plaće. 

No, to znači i veću mirovinu. Radnicima s godišnjom bruto plaćom od 30.000 eura, mirovina bi bila 49 eura veća u slučaju da rade dvije godine dulje. Onima s 50.000 eura godišnje, povećanje mirovine iznosi 82 eura mjesečno. 

S obzirom na to da Nijemci u prosjeku žive oko 19 godina nakon odlaska u mirovinu, računice pokazuju da bi, ako su primale 50.000 eura bruto godišnje, mogli u mirovini primiti 18.700 eura više nego da su koristili mjeru mirovine sa 63 godine.