POLITIČKI REJTING

Novi CRO Demoskop: HDZ i SDP padaju, evo koji političari imaju najviše potpore

07.06.2026 u 18:08

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

RTL Danas objavio je nove rezultate istraživanja CRO Demoskop, koje za RTL provodi agencija Promocija Plus. Redovito mjesečno istraživanje prati rejting političkih stranaka, percepciju vodećih političara te teme koje građani smatraju najvažnijima

Najnovije istraživanje pokazuje da su dvije vodeće političke stranke zabilježile pad potpore, no raspored na vrhu ostao je nepromijenjen, prenosi Net.hr. HDZ, unatoč slabijem rezultatu nego mjesec ranije, i dalje zauzima prvo mjesto među strankama.

Da su parlamentarni izbori održani početkom lipnja i da je Hrvatska jedna izborna jedinica, HDZ bi osvojio najviše glasova. Stranka Andreja Plenkovića uživa potporu 27,3 posto birača, što je gotovo dva postotna boda manje nego mjesec ranije.

Na drugom je mjestu SDP s 22 posto potpore i blagim padom u odnosu na svibanj. Možemo!, koji je sredinom svibnja sa SDP-om najavio zajednički izlazak na sljedeće parlamentarne izbore, bilježi 12 posto potpore te neznatan rast.

Izborni prag prelazi još samo Most sa 7,5 posto. Peta politička snaga je DRITO Marije Selak Raspudić i Nine Raspudića, dok je vrlo blizu pragu i Domovinski pokret, ključni HDZ-ov koalicijski partner. Oko jedan posto potpore imaju Pravo i pravda, Domino i IDS, dok sve ostale stranke zajedno okupljaju 6,9 posto birača. Neodlučnih je 16 posto, više nego u prethodnom mjerenju.

Najpozitivniji i najnegativniji političari

Među političarima s najpozitivnijom percepcijom građana i dalje prednjači predsjednik Republike Zoran Milanović. Slijede premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. U vrhu su još Ivana Kekin, Dalija Orešković, Ivan Anušić i Marin Miletić, dok listu deset najpozitivnijih zaključuju Biljana Borzan, Marija Selak Raspudić i Tonino Picula. Zanimljivo, kategorija „Nitko” zauzela bi drugo mjesto s više od 21 posto odgovora.

Na ljestvici najnegativnije percipiranih političara uvjerljivo vodi Andrej Plenković, kojeg je odabralo 33 posto ispitanika. Zoran Milanović nalazi se na drugom mjestu s 11 posto, a treći je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je s te pozicije potisnuo Tomislava Tomaševića. Među deset najnegativnijih nalaze se i čelnici SDP-a, Hrvatskog sabora i SDSS-a te Sandra Benčić, Ivana Kekin i Dalija Orešković.

Kad je riječ o institucijama, jedino predsjednik Republike prema ocjenama građana zaslužuje prolaznu trojku. Vlada i Hrvatski sabor i dalje dobivaju dvojku.

Takve ocjene odražavaju i pogled građana na stanje u zemlji. Da Hrvatska ide u dobrom smjeru smatra 19,5 posto ispitanika, dok se više od 70 posto s tom tvrdnjom ne slaže.

Teme koje najviše zaokupljaju javnost

Građani su kao najvažniji događaj proteklog mjeseca izdvojili ubojstvo maturanta u Drnišu, slučaj koji je snažno odjeknuo u javnosti i potaknuo promjene u pravosudnom sustavu. Slijede visoka inflacija, među najvećima u europodručju, kriminal u sportskim savezima, rat na Bliskom istoku te Vladine mjere za suzbijanje inflacije predstavljene krajem mjeseca.

Istraživanje za Crodemoskop provela je agencija Promocija plus od 1. do 3. lipnja na uzorku od tisuću ispitanika, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Što je pokazao CRO Demoskop prošlog mjeseca?

Posljednji CRO Demoskop, objavljen početkom svibnja, pokazao je da bi HDZ bio relativni pobjednik izbora s potporom od 29 posto ispitanika, dok je SDP bio drugi s 22,2 posto. Na trećem mjestu nalazila se stranka Možemo s 12 posto potpore.

Na ljestvici političara s najpozitivnijim dojmom predvodio je Zoran Milanović, kojeg je odabralo 26,2 posto ispitanika. Slijedio je Andrej Plenković sa 16,1 posto, dok je treći bio Tomislav Tomašević s 5,5 posto. Istodobno, Plenković je bio i na vrhu liste političara prema kojima građani imaju najnegativniji stav, ispred Milanovića.

Kad je riječ o raspoloženju građana, tek je 19,5 posto ispitanika smatralo da Hrvatska ide u dobrom smjeru, dok je gotovo sedam od deset građana ocijenilo suprotno. Kao najvažniji društveni i politički problem tada je izdvojen rat na Bliskom istoku, ispred tema vezanih uz sigurnost u školama i inflaciju.