Istodobno, državni anketari bilježe pad potpore Vladimiru Putinu. Prema istraživanju Zaklade za javno mnijenje, FOM-a, objavljenom 1. svibnja, Putinovu politiku odobrava 73 posto ispitanika. To je najniža razina od veljače 2022., kada je potpora iznosila 71 posto, neposredno prije početka pune ruske invazije na Ukrajinu, piše Kyiv Independent.

Drugi državni anketar, VCIOM, objavio je da gotovo četvrtina Rusa više ne vjeruje predsjedniku. I to je, prema dostupnim podacima, najlošiji rezultat za Putina od početka rata.

‘Ankete pokazuju što su ljudi spremni javno reći’

Stručnjaci ipak upozoravaju da se ruske ankete, osobito u ratnim i autoritarnim uvjetima, ne smiju čitati kao izravna slika stvarnog raspoloženja javnosti. U zemlji obilježenoj cenzurom, represijom i ratnom promidžbom, dio građana izbjegava iskreno govoriti o političkim stavovima.

‘Nije riječ o tome da ljudi manje vole Putina. Mi zapravo i ne znamo koliko ga vole, jer se to i ne pita’, kaže Anton Barbašin, suosnivač i glavni urednik portala Riddle Russia. Prema njegovim riječima, ankete zapravo pokazuju što su ispitanici spremni javno reći.

Barbašin i Konstantin Sonin, politički ekonomist sa Sveučilišta u Chicagu, smatraju da rezultati državnih anketa mogu imati i unutarnju političku funkciju. Po njima, brojke mogu biti poruka takozvanog civilnog krila režima, povezanog sa Sergejem Kirijenkom, tvrđoj struji u Kremlju.

‘Trenutačna poruka je jasna: masovno blokiranje interneta stvarno šteti’, poručio je Sonin.

Blokade interneta postale politički problem

Politolog Mihail Komin iz Centra za europsku političku analizu, CEPA-e, upozorava da se ankete o osjetljivim temama u autoritarnim sustavima moraju tumačiti s velikim oprezom.

Prema njegovim riječima, državni anketari poput FOM-a i VCIOM-a ne moraju nužno izmišljati rezultate, ali ih mogu oblikovati kroz uzorak skloniji vlastima, način postavljanja pitanja i izbjegavanje neugodnih tema. Dodatni problem je autocenzura građana, koji u razgovorima o politici često ne govore ono što doista misle.

Pad Putinova rejtinga vidljiv je od veljače, u razdoblju u kojem se sve više Rusa suočavalo s prekidima interneta, usporavanjem WhatsAppa i Telegrama te pojačanom borbom protiv VPN servisa, piše Kyiv Independent.

Kremlj takve mjere opravdava sigurnosnim razlozima, osobito zbog ukrajinskih napada dronovima. Kritičari, međutim, tvrde da je stvarni cilj širi: potpuna kontrola nad ruskim mrežnim prostorom.

Nezadovoljstvo i među lojalnima

Problem za Kremlj je to što posljedice blokada osjećaju i građani koji su inače lojalni vlastima, ali i gospodarstvo. To postaje osobito osjetljivo uoči parlamentarnih izbora u rujnu.

‘Politički odjel predsjedničke administracije treba visoku izlaznost i što manje protestnih glasova. FSB i tvrda linija svojim napadom na internet ubijaju te napore’, kaže Barbašin.

Kritike ograničavanja interneta javno su iznijeli i čelnici stranaka koje formalno djeluju kao oporba, ali funkcioniraju unutar sustava prihvatljivog Kremlju, među njima Genadij Zjuganov, Sergej Mironov i Aleksej Nehajev. Prema Soninu, i takve poruke treba čitati kao signal upućen prema samom vrhu režima.

Ekonomija dodatno pritišće građane

Pad potpore Putinu ne bilježe samo državni anketari. Neovisni Levada Center također je registrirao pad odobravanja ruskog predsjednika, s 87 posto u rujnu 2025. na 79 posto u travnju 2026.

Istodobno raste nezadovoljstvo ekonomskim stanjem. U veljači 2026. samo 41 posto Rusa izjavilo je da im prihodi prelaze minimalni prag potreban za život, što je pad od sedam postotnih bodova u godinu dana.

‘Ekonomija je počela gristi. Ljudi vide rast cijena i inflaciju’, kaže Stephen Hall, profesor sa Sveučilišta u Bathu.

Režim zasad nije ozbiljno ugrožen

Unatoč padu potpore i rastu nezadovoljstva, većina analitičara ne smatra da je Putinov režim trenutačno ozbiljno ugrožen. Sustav je i dalje snažno kontroliran, a javna kritika brzo se suzbija.

Kao primjer navodi se ruska influenserica Victoria Bonya, koja je javno kritizirala stanje u zemlji, ali se nakon reakcije Kremlja brzo ‘ispravila’. Taj slučaj pokazuje da režim i dalje raspolaže snažnim mehanizmima pritiska.

‘Režim je od početka punog rata pokazao izvanrednu otpornost’, zaključuje Komin.

Barbašin pritom upozorava da sadašnji pad potpore ne treba tumačiti kao početak kraja Putinove vlasti. Prije je riječ o znaku da se unutar sustava gomilaju problemi: od internetskih blokada i ekonomskih pritisaka do napetosti između različitih krila režima.

‘Ovaj trenutačni pad nije početak kraja’, kaže Barbašin.