Četiri godine nakon početka invazije na Ukrajinu, Rusija se suočava s rastućim nezadovoljstvom među građanima, dok vlasti odgovaraju – po starom receptu – pojačanom represijom i gušenjem sloboda
Prekidi interneta u velikim gradovima, sve češći posljednjih mjeseci, dodatno su razljutili javnost. Iako je rusko društvo dosad podnosilo ekonomske posljedice rata, a sigurnosne službe uspješno držale prosvjede pod kontrolom, znakovi otpora postaju sve vidljiviji.
Istodobno, rat na Bliskom istoku neizravno je pomogao Rusiji kroz rast cijena nafte, no to nije ublažilo unutarnje napetosti.
vezane vijesti
Udar na izdavače, medije i civilno društvo
U posljednjim tjednima ruske vlasti pokrenule su novi val politički motiviranih uhićenja i racija, piše CNN. Jedan od najnovijih slučajeva uključuje upad istražitelja u urede velike izdavačke kuće Eksmo zbog navodne ‘LGBTQ propagande’.
Posebno je pod povećalom roman ‘Ljeto u pionirskoj kravati’, koji tematizira istospolnu ljubav među mladima. Izdavački imprint Popcorn Books, koji je objavio knjigu, ugašen je još početkom godine.
Ovakvi potezi uklapaju se u širi okvir politike Kremlja koji se već godinama pozicionira kao branitelj ‘tradicionalnih vrijednosti’. Ruski Vrhovni sud je 2023. tzv. ‘međunarodni LGBTQ pokret’ proglasio ekstremističkom organizacijom, čime su i aktivizam i – kako se sada čini – izdavaštvo postali potencijalno kazneni.
No pritisak se ne zaustavlja na izdavačima. Policija je nedavno upala i u redakciju neovisnog lista Novaja Gazeta, čiji je suosnivač dobitnik Nobelove nagrade za mir. Novinar Oleg Roldugin priveden je na ispitivanje zbog navodnog nezakonitog rukovanja osobnim podacima.
U isto vrijeme, vlasti dodatno su ograničile pristup informacijama – zabranjene su platforme poput Facebooka i Instagrama, a promovira se državna aplikacija MAX kao nova digitalna okosnica.
Povratak sovjetskih simbola i poruka građanima
Paralelno s gušenjem slobode izražavanja, vlasti oživljavaju simbole iz sovjetske prošlosti. Akademija FSB-a preimenovana je u čast Feliksa Dzeržinskog, osnivača zloglasne sovjetske tajne policije.
Istodobno, uklanjaju se spomenici žrtvama represije, što je izazvalo diplomatske prosvjede nekoliko europskih država.
Predsjednik Vladimir Putin nedavno se osvrnuo na sve učestalije prekide interneta, priznajući da problemi postoje, ali ih je opravdao sigurnosnim razlozima i sprječavanjem terorističkih napada.
Poručio je i da javnost ne može uvijek biti unaprijed obaviještena jer bi to, kako kaže, moglo pomoći kriminalcima da prilagode svoje planove.
Drugim riječima, građani bi trebali prihvatiti ‘neugodnosti’ kao dio ratne stvarnosti. No s obzirom na širenje represije i sve veće ograničavanje svakodnevnog života, pitanje je koliko dugo će takav pristup ostati održiv.
