EUROPA SVE RANJIVIJA

'Mjeseci, ne godine': Strahuje se da Putin sprema napad, špijuni otkrili potencijalni scenarij

25.04.2026 u 09:54

Bionic
Reading

Poljski premijer Donald Tusk otvoreno je doveo u pitanje lojalnost Sjedinjenih Američkih Država kao saveznika u slučaju mogućeg ruskog napada, objavio je Financial Times

Najveće i najvažnije pitanje za Europu, poručio je Tusk, jest spremnost SAD-a da ostane lojalan partner unutar NATO-a u kriznim okolnostima. Ujedno je pozvao Europsku uniju da preraste u ‘pravi savez’ sposoban učinkovito štititi kontinent, što odražava sve veću zabrinutost zbog nepredvidive politike američkog predsjednika i njegovih poruka upućenih europskim partnerima.

U intervjuu objavljenom u petak za Financial Times, Tusk je upozorio: ‘Za cijelo istočno krilo, moje susjede... ključno je pitanje je li NATO i dalje organizacija spremna, politički i logistički, reagirati, primjerice protiv Rusije ako pokuša napasti.’

Američki veleposlanik u Poljskoj Tom Rose odgovorio je na platformi X poručivši da je Trumpova predanost Poljskoj ‘čelična, nepokolebljiva i zaslužena’. ‘Da, Amerika je odana svojim saveznicima, ali i mi se pitamo jesu li naši saveznici jednako odani nama koliko očekuju da mi budemo njima?’ napisao je Rose.

Viktor Orban iznio crne prognoze za Europu Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

'Napad moguć već za nekoliko mjeseci'

Iako je Rusija ismijala tvrdnje da bi mogla napasti NATO, Tusk upozorava da takav scenarij nije nužno daleka budućnost. ‘Govorim o kratkoročnim perspektivama, prije mjesecima nego godinama... iznimno je važno znati da će svi NATO-ove obveze shvaćati jednako ozbiljno kao i Poljska.’

Tusk je to izjavio u trenutku kada su se on i drugi čelnici Europske unije sastali na neformalnom summitu na Cipru, gdje su raspravljali o ratu na Bliskom istoku, energetskim mjerama i budućem dugoročnom proračunu Unije.

Poljski premijer također je sugerirao da bi Unija trebala razmotriti i klauzulu o uzajamnoj obrani, članak 42.7 Ugovora o EU-u, osobito nakon političkog slabljenja mađarskog premijera Viktora Orbána, kojega se često smatra bliskim Moskvi, a čija je stranka nedavno izgubila izbore.

Europa, naglasio je Tusk, mora izgraditi stvarne obrambene kapacitete i imati moć njihova brzog raspoređivanja gdje god je to potrebno. ‘Zato je moja opsesija i moja misija danas ponovno integrirati Europu. To znači zajedničku obranu... zajednički napor u zaštiti naših istočnih granica.’

Obavještajci: Rusija bi mogla napasti unutar godine dana

Nizozemska vojna obavještajna i sigurnosna služba (MIVD) u svom godišnjem izvješću navodi da bi Rusija mogla obnoviti dovoljno vojne snage za potencijalni sukob s NATO-om već unutar 12 mjeseci od završetka rata u Ukrajini, piše Mirror. Direktor agencije, viceadmiral Peter Reesink, upozorio je: ‘Rusija predstavlja najveću i najizravniju prijetnju miru i stabilnosti u Europi, a time i našoj nacionalnoj sigurnosti i interesima.’

Ipak, u izvješću se naglašava da je potpuni konvencionalni rat između Rusije i NATO-a trenutačno ‘gotovo nezamisliv’ dok je Moskva snažno angažirana u Ukrajini. Umjesto toga, strategija Kremlja, kako se navodi, ide u smjeru postupnog preoblikovanja europskog sigurnosnog poretka i jačanja svoje pozicije u multipolarnom svijetu.

Umjesto izravnog vojnog sukoba, Rusija bi se mogla fokusirati na ograničene teritorijalne dobitke i pritiske kojima bi testirala jedinstvo saveza - pa čak i prijetnje uporabom nuklearnog oružja.

Šef NATO-a otvoreno: 'Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?' Izvor: EPA / Autor: EPA/Montaža: Neven Bučević

Europa ranjivija nego prije

Izvješće upozorava i na pogoršanje odnosa među zapadnim državama, što Europu čini sve ranjivijom, osobito ‘u okolnostima u kojima se pravila zamagljuju, a moć postaje presudan faktor’. Posebno zabrinjavaju tzv. hibridne prijetnje; kibernetički napadi, sabotaže i prikrivene operacije koje povećavaju rizik ‘nenamjerne i teško kontrolirane eskalacije’.

Prema MIVD-u, Rusija je značajno unaprijedila sposobnosti u području bespilotnih sustava, zapovjednih struktura na bojištu te brzog usvajanja lekcija iz rata u Ukrajini. Istodobno, sve je sigurnija u svoju sposobnost napada na vojne i civilne ciljeve na Zapadu, dijelom i zbog vojne suradnje s Kinom.

Reesink upozorava i na kineske kibernetičke operacije: ‘Vrlo su sposobne i organizirane na iznimno složen način. Ranjiivi smo i ne uspijevamo uvijek prepoznati sve prijetnje koje Kina stvara.’

Izvješće dodatno upozorava na novu utrku u nuklearnom naoružanju, potaknutu rastom kineskog nuklearnog arsenala, slabljenjem sporazuma o kontroli naoružanja te brzim razvojem umjetne inteligencije i kvantnog računarstva.