Poljski premijer Donald Tusk otvoreno je doveo u pitanje lojalnost Sjedinjenih Američkih Država kao saveznika u slučaju mogućeg ruskog napada, objavio je Financial Times
Najveće i najvažnije pitanje za Europu, poručio je Tusk, jest spremnost SAD-a da ostane lojalan partner unutar NATO-a u kriznim okolnostima. Ujedno je pozvao Europsku uniju da preraste u ‘pravi savez’ sposoban učinkovito štititi kontinent, što odražava sve veću zabrinutost zbog nepredvidive politike američkog predsjednika i njegovih poruka upućenih europskim partnerima.
U intervjuu objavljenom u petak za Financial Times, Tusk je upozorio: ‘Za cijelo istočno krilo, moje susjede... ključno je pitanje je li NATO i dalje organizacija spremna, politički i logistički, reagirati, primjerice protiv Rusije ako pokuša napasti.’
Američki veleposlanik u Poljskoj Tom Rose odgovorio je na platformi X poručivši da je Trumpova predanost Poljskoj ‘čelična, nepokolebljiva i zaslužena’. ‘Da, Amerika je odana svojim saveznicima, ali i mi se pitamo jesu li naši saveznici jednako odani nama koliko očekuju da mi budemo njima?’ napisao je Rose.
'Napad moguć već za nekoliko mjeseci'
Iako je Rusija ismijala tvrdnje da bi mogla napasti NATO, Tusk upozorava da takav scenarij nije nužno daleka budućnost. ‘Govorim o kratkoročnim perspektivama, prije mjesecima nego godinama... iznimno je važno znati da će svi NATO-ove obveze shvaćati jednako ozbiljno kao i Poljska.’
Tusk je to izjavio u trenutku kada su se on i drugi čelnici Europske unije sastali na neformalnom summitu na Cipru, gdje su raspravljali o ratu na Bliskom istoku, energetskim mjerama i budućem dugoročnom proračunu Unije.
Poljski premijer također je sugerirao da bi Unija trebala razmotriti i klauzulu o uzajamnoj obrani, članak 42.7 Ugovora o EU-u, osobito nakon političkog slabljenja mađarskog premijera Viktora Orbána, kojega se često smatra bliskim Moskvi, a čija je stranka nedavno izgubila izbore.
Europa, naglasio je Tusk, mora izgraditi stvarne obrambene kapacitete i imati moć njihova brzog raspoređivanja gdje god je to potrebno. ‘Zato je moja opsesija i moja misija danas ponovno integrirati Europu. To znači zajedničku obranu... zajednički napor u zaštiti naših istočnih granica.’
Obavještajci: Rusija bi mogla napasti unutar godine dana
Nizozemska vojna obavještajna i sigurnosna služba (MIVD) u svom godišnjem izvješću navodi da bi Rusija mogla obnoviti dovoljno vojne snage za potencijalni sukob s NATO-om već unutar 12 mjeseci od završetka rata u Ukrajini, piše Mirror. Direktor agencije, viceadmiral Peter Reesink, upozorio je: ‘Rusija predstavlja najveću i najizravniju prijetnju miru i stabilnosti u Europi, a time i našoj nacionalnoj sigurnosti i interesima.’
Ipak, u izvješću se naglašava da je potpuni konvencionalni rat između Rusije i NATO-a trenutačno ‘gotovo nezamisliv’ dok je Moskva snažno angažirana u Ukrajini. Umjesto toga, strategija Kremlja, kako se navodi, ide u smjeru postupnog preoblikovanja europskog sigurnosnog poretka i jačanja svoje pozicije u multipolarnom svijetu.
Umjesto izravnog vojnog sukoba, Rusija bi se mogla fokusirati na ograničene teritorijalne dobitke i pritiske kojima bi testirala jedinstvo saveza - pa čak i prijetnje uporabom nuklearnog oružja.
Europa ranjivija nego prije
Izvješće upozorava i na pogoršanje odnosa među zapadnim državama, što Europu čini sve ranjivijom, osobito ‘u okolnostima u kojima se pravila zamagljuju, a moć postaje presudan faktor’. Posebno zabrinjavaju tzv. hibridne prijetnje; kibernetički napadi, sabotaže i prikrivene operacije koje povećavaju rizik ‘nenamjerne i teško kontrolirane eskalacije’.
Prema MIVD-u, Rusija je značajno unaprijedila sposobnosti u području bespilotnih sustava, zapovjednih struktura na bojištu te brzog usvajanja lekcija iz rata u Ukrajini. Istodobno, sve je sigurnija u svoju sposobnost napada na vojne i civilne ciljeve na Zapadu, dijelom i zbog vojne suradnje s Kinom.
Reesink upozorava i na kineske kibernetičke operacije: ‘Vrlo su sposobne i organizirane na iznimno složen način. Ranjiivi smo i ne uspijevamo uvijek prepoznati sve prijetnje koje Kina stvara.’
Izvješće dodatno upozorava na novu utrku u nuklearnom naoružanju, potaknutu rastom kineskog nuklearnog arsenala, slabljenjem sporazuma o kontroli naoružanja te brzim razvojem umjetne inteligencije i kvantnog računarstva.