Prema tim planovima, te bi kandidatkinje mogle postati članice, ali bez punog prava glasa u prvom razdoblju.

U nizu država istočne Europe i zapadnog Balkana, koje već dugo stoje u redu za članstvo u Europskoj uniji, pojavile su se različite reakcije na prijedloge koji bi, barem u početku, ograničili njihovo sudjelovanje u donošenju ključnih odluka. Jedni smatraju da članstvo bez punog glasa nema smisla, a drugi ističu da im je već samo sudjelovanje u europskim strukturama dovoljno vrijedno, piše Politico.

VIDEO Procurio Trumpov plan: Ove četiri države želi odvojiti od EU-a

Kako bi ublažila strahove postojećih članica da bi veća Unija zakomplicirala donošenje jednoglasnih odluka, Europska komisija razmatra model prema kojem bi nove države dobile puna prava tek kada EU provede institucionalnu reformu.

Takav pristup, tvrde zagovornici, smanjio bi mogućnost pojedinačnim članicama da koriste veto i paraliziraju odluke EU-a. Danas nove države odmah dobivaju punu glasačku snagu, baš kao što je bio slučaj kad se Hrvatska pridružila Uniji 2013. godine.

Među ovlastima koje bi kandidatkinje u početku mogle imati ograničene nalazi se, primjerice, pravo blokiranja sankcija. Upravo su prijetnje vetom populističkih vlada u Mađarskoj i Slovačkoj posljednjih godina stvarale ozbiljne zastoje i napetosti među članicama.

Edi Rama: Dobra ideja

Albanski premijer Edi Rama, čija je zemlja otvorila sve pregovaračke klastere, gleda na tu ideju prilično blagonaklono. Za Politico je izjavio da su predložene mjere 'dobra ideja' te da bi Albanija čak bila spremna neko vrijeme ostati i bez povjerenika u Bruxellesu.

Ne želi, kaže, dovoditi u pitanje stav velikih članica poput Francuske i Njemačke. 'Na kraju krajeva, odrasli u obitelji donose važne odluke', rekao je, dodajući da je prednost manjih država članica to što, ako velike zemlje 'zabrljaju', nove članice ne snose krivicu.

Potporu ideji izrazila je i Salome Zurabišvili, posljednja izravno izabrana predsjednica Gruzije. Ona već dugo zagovara postupni ulazak u EU, iako je njezinu funkciju nedavno faktički ukinula vladajuća stranka, što je Bruxelles oštro kritizirao. Pregovori s Gruzijom u međuvremenu su zamrznuti zbog upozorenja o demokratskom nazadovanju.

'Kao mala zemlja, vrlo je jasno da je naš interes biti dio zajednice, obitelji i biti dio programa koji čine EU, a ne nužno biti ravnopravni donositelji odluka kao zemlje koje su bile u podrijetlu ove organizacije i puno su moćnije', rekla je. 'Mislim da je to vrlo logično ako želite imati organizaciju koja može učinkovito donositi odluke.'

U Moldaviji, koja s Ukrajinom dijeli vremenski okvir za početak pregovora, poručuju da su spremni slušati, ali s oprezom. 'Spremni smo preuzeti odgovornost u ranoj fazi i pozdravili bismo priliku da sudjelujemo i pomognemo u oblikovanju ovih rasprava', rekao je visoki moldavski dužnosnik pod uvjetom anonimnosti. 'Istovremeno, punopravno članstvo – s jednakim pravima i punim sudjelovanjem u donošenju odluka EU-a – mora ostati jasan i krajnji cilj.'

Ukrajina skeptična, želi punopravno članstvo

Ukrajina je pak, unatoč dubokim reformama u ratnim uvjetima, skeptična prema ideji članstva na pola snage. 'Ako govorimo o članstvu u EU-u, ono mora biti punopravno', naglasio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još u studenom.

Slično razmišlja i Crna Gora, najnaprednija kandidatkinja u procesu pristupanja. Njezin predsjednik Jakov Milatović poručio je za Politico da ne vidi razlog za izmjenu pravila. 'Činjenica je da se EU već sastojao od 28 država članica', rekao je. 'A trenutno ih imamo 27 zbog Brexita. Dakle, ako Crna Gora postane 28. članica do 2028., onda je odgovor (na pitanje je li reforma potrebna) - ne, zar ne? ... Ali ovo je definitivno pitanje na koje bi čelnici EU-a trebali odgovoriti.'

Bruxelles ubrzava pripremu prijedloga

Ideja o ograničenom pravu glasa pojavila se krajem prošle godine u nastojanju da se proces proširenja ponovno pokrene – osobito jer ga Mađarska i još nekoliko prijestolnica sve češće blokiraju, bilo iz političkih, gospodarskih ili sigurnosnih razloga. Mađarska je više puta otvoreno prijetila vetom na približavanje Ukrajine Uniji.

Povjerenica za proširenje Marta Kos najavila je da će konkretni prijedlozi biti gotovi 'u veljači ili ožujku'. 'Potpuno novi element stvara osjećaj hitnosti', dodala je. 'Imamo vanjske destruktivne sile koje bi željele da propadnemo; rade protiv naših zemalja kandidatkinja, ali mi smo glavni.'