Merz je posljednjih dana uložio ozbiljan politički kapital kako bi uvjerio europske čelnike da se 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine iskoristi kao financijska poluga za potporu Kijevu. No uoči samita EU-a u četvrtak u Bruxellesu shvatio je da Pariz neće stati iza tog plana, piše Financial Times.

Iako Macron u javnosti tjednima nije otvoreno osporavao njemačku inicijativu, iza zatvorenih vrata njegov je tim izražavao ozbiljne pravne i financijske rezerve. Upozoravali su da bi Francuska, s obzirom na vlastitu visoku zaduženost, teško mogla prihvatiti nacionalna jamstva u slučaju da se imovina u kratkom roku mora vratiti Moskvi.

Kako su se sve više država članica, među kojima je i Italija, priklanjale Belgiji, u kojoj se nalazi najveći dio zamrznute ruske imovine i čija se vlada od početka protivila planu, Macron se naposljetku svrstao uz njih. Time je, praktički, zapečatio sudbinu cijele inicijative.

'Macron je izdao Merza'

„Macron je izdao Merza i zna da će za to morati platiti cijenu“, rekao je visoki diplomat EU-a izravno upoznat s razgovorima u Bruxellesu. „Ali toliko je slab da nije imao drugog izbora nego stati iza Giorgije Meloni.“

Ovaj neuspjeh razotkriva novu dinamiku u odnosima dviju najvećih europskih sila: Njemačke, koja sada preuzima inicijativu, i Francuske, koja sve češće oklijeva.

Otkako je Merz u svibnju preuzeo vlast, Berlin je pokazao neuobičajenu asertivnost. To uključuje i odluku o otključavanju gotovo bilijun eura za obranu i infrastrukturu u sljedećih deset godina. Pariz, s druge strane, sputavaju visoki javni dug i politička nestabilnost u drugoj polovici Macronova posljednjeg mandata.

Ta neravnoteža ozbiljno je potkopala nade u veliko oživljavanje francusko-njemačkog motora, nekoć ključnog pokretača najvećih političkih iskoraka Europske unije.

Sad je Berlin glavni igrač

„U Bruxellesu se sve više osjeća da je Berlin sada glavni igrač, dok francuski utjecaj slabi“, kaže Georgina Wright, viša suradnica think-tanka German Marshall Fund sa sjedištem u Parizu.

Merz je po dolasku na vlast nastojao zatvoriti poglavlje tri godine njemačke neodlučnosti pod Olafom Scholzom, čija je vlada često bila paralizirana unutarkoalicijskim podjelama, što je u Bruxellesu postalo poznato kao fenomen „njemačkog glasa“ - suzdržanog i neodlučnog. Nakon pobjede kršćanskih demokrata na izborima u veljači, Merz je resetiranje odnosa s Francuskom postavio kao jedan od prioriteta.

Plan je uključivao jačanje europske obrane u uvjetima nepouzdane američke administracije, odustajanje od njemačkog otpora nuklearnoj energiji te smanjenje regulatornog opterećenja EU-a. No vrlo brzo se suočio s Macronom čija je politička moć ograničena i koji teško može preuzeti nove financijske obveze.

Zamjena uloga

„Ovo je potpuna zamjena uloga između Macrona i Merza“, ocjenjuje Mujtaba Rahman, voditelj europskog odjela u Eurasia Group. „Posljednjih četiri ili pet godina u Elizejskoj palači vladalo je uvjerenje da je njemačka slabost kočila Europu. Sada imamo kancelara koji razumije geopolitiku i želi učiniti više za Europu… ali Pariz je taj koji ne može ispuniti svoj dio dogovora.“

Još jedna prijeporna tema na summitu bio je trgovinski sporazum EU-a s Mercosurom, blokom latinoameričkih zemalja. Nakon više od 25 godina pregovora, Merz mjesecima inzistira da se sporazum potpiše do kraja prosinca, čak i uz rizik da Francuska ostane preglasana.

Macron dobio neočekivanu saveznicu

No Macron je i ovdje pronašao neočekivanu saveznicu u Giorgiji Meloni, talijanskoj desnoj euroskeptičnoj premijerki, koja je izborila odgodu odluke za nekoliko tjedana – uskrativši Merzu još jednu političku pobjedu.

„S obje strane postoji svijest da odnos mora biti učinkovitiji i da pod Scholzom nije funkcionirao“, kaže Daniela Schwarzer iz berlinskog Bertelsmann Stiftunga. „Ali Francuska je danas pod znatno većim pritiskom, što ponovno izbacuje na površinu temeljne razlike između dviju zemalja. Trgovina je jedno od takvih područja.“

Unatoč napetostima, samit je ipak donio određeni napredak. EU je postigla dogovor o odobravanju zajma Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura, uz potporu proračuna Unije.

Dužnosnik Elizejske palače naglasio je da je Macron imao ključnu ulogu u tom dogovoru: „Cilj Francuske oduvijek je bio osigurati Ukrajini financijsku predvidljivost za sljedeće dvije godine. Bili smo otvoreni za predložene modele financiranja i radili na rješenju koje bi to omogućilo.“

Meloni je pritom obećala da će sljedeći mjesec podržati sporazum s Mercosurom, čime se otvara put njegovu potpisivanju unatoč francuskom protivljenju. „Francuska je možda dobila dva ili tri tjedna, ali je izgubila bitku“, smatra Joseph de Weck iz Instituta za istraživanje vanjske politike. „Na obje teme nedostaje zajedničko vodstvo, a Merz je taj koji gura.“

Spor oko projekta borbenog zrakoplova

Dodatni teret za francusko-njemački tandem bit će i odluka o nastavku zajedničkog projekta borbenog zrakoplova vrijednog oko 100 milijardi eura. Francuski Dassault i Airbus, čija se obrambena divizija nalazi u Njemačkoj, još uvijek nisu riješili spor oko podjele posla.

Berlin je već razmatrao i alternativna partnerstva, frustriran Dassaultovim stavom i sumnjom da Pariz od projekta želi ponajprije financijsku korist.

Paradoksalno, u nizu strateških pitanja dvije zemlje nikada nisu bile bliže. Suočene s mogućim višim američkim carinama i prijetnjama predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju američkih snaga iz Europe, Berlin i Pariz dijele stavove o potpori Ukrajini i potrebi da Europa preuzme aktivniju ulogu u mirovnim inicijativama kroz tzv. „koaliciju voljnih“, u kojoj sudjeluje i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Merz je pritom prihvatio niz koncepata koje je Francuska godinama zagovarala - od europske strateške autonomije i načela „kupuj europsko“ u obrambenoj nabavi, do jače zaštite jedinstvenog tržišta. Nedavna njemačka potpora trgovinskim zaštitnim mjerama protiv uvoza kineskog čelika jasan je odmak od dosadašnje politike Berlina.

„Na neki način, EU nikada nije bila toliko ‘francuska’ – s naglaskom na industrijsku i sigurnosnu politiku, ponajviše zahvaljujući Macronu – dok se sama Francuska objektivno smanjuje“, kaže Wright. „U Bruxellesu se sve više osjeća da Pariz nacionalne interese stavlja ispred europskih. Stara izreka da je ‘Francuska samo riječi, riječi, riječi, bez djela’ ponovno se vraća.“

Merz pod pritiskom u domovini

Merz se pritom suočava i s rastućim nestrpljenjem kod kuće, dok se iz Bruxellesa vraća bez konkretnih pobjeda. Njemački dužnosnici nastojali su umiriti javnost porukom da će zajam Ukrajini biti pokriven neiskorištenim dijelovima proračuna EU-a, bez dodatnog opterećenja nacionalnih financija.

Sam Merz poručio je da je zadovoljan ishodom summita, čak tvrdeći da je dogovor bolje rješenje od njegova izvornog prijedloga te da se ruska imovina i dalje može koristiti kao jamstvo za otplatu kredita. „Mi dajemo predujam, ali on je osiguran ruskom imovinom“, rekao je.

Kritike su, međutim, stigle s desnice. Suvoditeljica AfD-a Alice Weidel upozorila je da će „njemački porezni obveznici ponovno platiti račun“.

„Nije idealno vratiti se kući bez Mercosura i bez plana o ruskoj imovini“, zaključuje Guntram Wolff iz think-tanka Bruegel. „Pitanje za Macrona je je li mudro nametati Merzu političke poraze na dva tako velika pitanja.“