Europska unija suočava se s jednom od najtežih političkih odluka od početka ruske agresije na Ukrajinu: treba li zamrznutu rusku državnu imovinu (210 milijardi eura) iskoristiti za financiranje Kijeva – i riskirati dubok unutarnji razdor. Prijedlog o tzv. reparacijskom zajmu, temeljenom na ruskim sredstvima blokiranim nakon invazije 2022. godine, razotkrio je duboke političke, pravne i financijske pukotine u Uniji.

Prema procjenama, 2026. i 2027. godine Ukrajini će trebati najmanje 90 milijardi eura da bi pokrila proračunske i vojne potrebe. Ako financijska pomoć ne počne pristizati već u proljeće, Kijev će biti prisiljen rezati javnu potrošnju, što bi moglo ozbiljno oslabiti i gospodarsku stabilnost i obrambene kapacitete zemlje. U situaciji u kojoj je SAD pod Donaldom Trumpom znatno smanjio angažman, teret sve više pada na EU.

Samit pratimo uživo:

21:50 Trump: Približavamo se nečemu

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je izjavio kako vjeruje da se razgovori o okončanju rata u Ukrajini 'približavaju nečemu' uoči sastanka američkih izaslanika i ruskih dužnosnika ovog vikenda.

Tijekom događaja u Ovalnom uredu, Trump je novinarima rekao kako se nada da će Ukrajina 'brzo djelovati'.

Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner planiraju se ovog vikenda sastati s ruskim izaslanstvom u Miamiju, rekao je dužnosnik Bijele kuće, dok nastavljaju pokušavati privoljeti Rusiju i Ukrajinu na sporazum kako bi se okončao rat.

20:56 Odgoda trgovinskog sporazuma

Neće biti glasanja o trgovinskom sporazumu EU-a s južnoameričkim blokom Mercosur do nove godine, potvrdio je dužnosnik EU-a, nakon što je Italija podržala francuski poziv za odgodu.

19:50 Usuglašena izjava o ostalim dijelovima dnevnog reda

Čelnici su se složili da će izdati zajedničke zaključke o preostalim dijelovima dnevnog reda, a financiranje Ukrajine bit će izneseno u zasebnoj izjavi nakon završetka pregovora, piše Politico.

O Bliskom istoku: EU pozdravlja nedavne mirovne napore u Gazi i ponovno potvrđuje potrebu za 'sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom temeljenim na rješenju dviju država'.

O hibridnim prijetnjama: Čelnici osuđuju 'sve nedavne hibridne napade na Europsku uniju i njezine države članice. U svjetlu pojačane hibridne kampanje Rusije i Bjelorusije, poziva na ubrzane napore za jačanje otpornosti, zaštitu kritične infrastrukture te sprječavanje, odvraćanje i odgovor na hibridne napade diljem Unije'.

O proračunu EU: Glavni gradovi pozivaju na postizanje dogovora o dugoročnom okviru 'prije kraja 2026.' kako bi se 'omogućilo donošenje zakonodavnih akata u 2027., što je potrebno kako bi se osiguralo da financiranje EU-a stigne do korisnika bez prekida u siječnju 2028.'

O proširenju: Prijem novih zemalja članica treba ubrzati, stoji u tekstu, a EU treba 'postaviti potrebne unutarnje temelje i reforme' za novi krug pristupanja.

18:48 Sve kasni

S velikim zakašnjenjem krenula je službena rasprava, no prije Ukrajine - na redu je Gaza. Prema neslužbenim informacijama, vlada optimizam da bi do dogovora moglo doći, ali možda tek ujutro.

18:06 Kremlj: Odnosi sa SAD-om su narušeni

Kremlj smatra da je odnos Rusije sa SAD-om narušen, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA. Međutim, s obzirom na napredak postignut u vezi s Ukrajinom, Kremlj se nada da se on može obnoviti. Ako Washington uspije posredovati u mirovnom sporazumu, postoji uvjerenje da bi to ojačalo veze između dviju zemalja, prenosi Sky news.

17:51 Poticaj iz Njemačke

Za reparacijski zajam, prenosi HRT, dovoljna je kvalificirana većina, što ovu opciju čini politički i proceduralno izvedivijom. Dodatni poticaj toj opciji, kako prenose njemački mediji, predstavlja odluka Friedricha Merza, koji je najavio da će Njemačka staviti na raspolaganje zamrznutu rusku imovinu koja se nalazi na njezinu teritoriju. To je jedan od ključnih zahtjeva Belgije, u kojoj se nalazi najveći dio zamrznute ruske imovine u Europskoj uniji. Belgija je ranije isticala da ne želi sama snositi teret mogućih pravnih i financijskih posljedica, nego da u tom procesu moraju sudjelovati i ostale države članice, svaka sa svojim dijelom odgovornosti.

16:59 Što Amerika doista želi

Procureni američki plan kojim se poziva na povrat zamrznute imovine Rusiji naveo je mnoge u Europi na zaključak da je Washington protiv plana EU-ovog zajma za reparacije. No, stvarnost je složenija, jer su visoki američki dužnosnici podržali plan zajma, dok je ministar financija Scott Bessent izrazio opreznu podršku putem G7. Pregovarač kojeg je imenovao Trump, Steve Witkoff, možda je podržao ideju povrata imovine Rusiji u mirovnim pregovorima, ali 'to nije službeni stav SAD-a', prema riječima visokog ukrajinskog dužnosnika, koji je dodao da nedavne verzije nacrta mirovnog plana ne pozivaju na povrat imovine Rusiji. Prema ukrajinskom zapisu o pozivu između Bessenta i ukrajinske premijerke Julije Sviridenko početkom prosinca, Bessent je rekao da 'američka administracija neće ni poticati ni opstruirati mehanizam zajma za reparacije. Sjedinjene Države će pričekati odluku EU-a i, ovisno o njoj, poduzeti daljnje korake'.

16:15 Posebni razgovori s Belgijom

Europska komisija i Belgija vode razgovore izvan glavne dvorane kako bi razradile najosjetljivije dijelove plana EU-a da iskoristi 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, izjavilo je za POLITICO petero diplomata i dužnosnika EU-a upoznatih s razgovorima. Belgijski premijer Bart De Wever želi osigurati veća financijska jamstva od zemalja EU-a u zamjenu za svoju podršku. Dva diplomata rekla su da De Wever izlazi iz dvorane kako bi se bilateralno konzultirao s kolegama. Izvršna vlast EU-a nastoji uvjeriti De Wevera da su obećane zaštitne mjere dovoljne da ublaže njegove zabrinutosti, rekla su dva dužnosnika EU-a.

14.30 Zelenski: Trump treba zauzeti čvršći stav prema Putinu

Zelenski je rekao da se nada kako će američki predsjednik Donald Trump zauzeti čvršći stav prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Odgovarajući na pitanje o Trumpu, Zelenski je govorio na engleskom jeziku, dajući do znanja da se želi izravno obratiti američkoj javnosti.

'Sjedinjene Države su donositelj odluka koji zaista mogu zaustaviti Putina. I na to računam“, rekao je Zelenski. 'Računam na pritisak Sjedinjenih Država.'

Dodao je kako je Washington trenutačno više u ulozi posrednika. 'Sada su Sjedinjene Države više u medijatorskoj ulozi, to je istina, više posreduju između nas. Ali ja zaista jako želim da poduzmu više koraka kako bi izvršile pritisak na Rusiju', poručio je ukrajinski predsjednik.

13.50 Zelenski: Imao sam 'dobar razgovor' s De Weverom

'Imali smo dobar razgovor, razumijemo se', rekao je ukrajinski predsjednik o svom sastanku s belgijskim premijerom Bartom De Weverom izražavajući razumijevanje za zabrinutost Belgije zbog rizika.

'Važno je da on prenosi signale', da se na ovom samitu mora postići dogovor, dodao je Zelenski na konferenciji za novinare u Bruxellesu.

Zelenski je rekao da ne može reći je li uspio uvjeriti belgijskog premijera da promijeni mišljenje.

'Je li (sastanak) bio produktivan? Vidjet ćemo', rekao je odgovarajući na pitanje novinara o ishodu razgovora dvojice čelnika. 'Samo nam treba još malo vremena.'

13.40 Ruska središnja banka: Tužit ćemo europske banke

Ruska središnja banka najavila je u četvrtak da će pred ruskim arbitražnim sudom podići tužbe protiv europskih banaka, tražeći odštetu zbog pokušaja upotrebe njezine zamrznute imovine.

"U skladu s već navedenim stavom o zaštiti svojih interesa, Ruska banka najavljuje da će od europskih banaka na ruskom arbitražnom sudu zatražiti odštetu za gubitke koje je prouzročila nezakonita blokada i upotreba njezine imovine, u vrijednosti nezakonito zamrznute imovine i izgubljenog prihoda", stoji u objavi regulatora.

Većina zamrznute ruske imovine položena je na računima belgijskog depozitara Eurocleara.

Bilanca Euroclear Banka pokazivala je na kraju rujna ukupnu vrijednost od 227 milijardi eura, uključujući i 193 milijarde eura "vezanih za sankcioniranu rusku imovinu".

Sankcije su blokirale plaćanje kuponskih kamata i povrat glavnice po dužničkim papirima pa se ti iznosi akumuliraju u bilanci Euroclear Banka, stoii u izvješću Eurocleara o poslovnim rezultatima za prvih devet mjeseci ove godine, objavljenom krajem listopada.

13.24 Roberta Metsola: EP neće blokirati plan

Europski parlament ubrzat će razmatranje plana o slanju 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine Ukrajini, izjavila je predsjednica Roberta Metsola. Obraćajući se novinarima, rekla je da skupština EU-a neće odbiti prijedlog o kojem trenutno raspravlja 27 čelnika EU-a, a plenarno glasovanje potencijalno je zakazano već u siječnju.

'Parlament vam apsolutno neće postavljati nikakve prepreke', za odobrenje zajma, rekla je Metsola na marginama Europskog vijeća.

12.50 Promjena rasporeda: Ključna rasprava odgođena

Čelnici se sada okreću raspravi o proširenju, umjesto da se udubljuju u pitanje financiranja Ukrajine kako je planirano. Vratit će se na glavno pitanje dana kasnije, rekao je visoki dužnosnik za Politico.

12.33 Slijedi govor Zelenskog

Nakon što su čelnici saslušali izlaganja predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole i predstavnika odlazećeg danskog predsjedništva Vijeća EU-a, sada će im se osobno obratiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Njegov govor prethodit će ključnoj raspravi o zajmu iz zamrznutih ruskih sredstava za Ukrajinu.

12.13 Sastanak je u tijeku: Ove četiri stvari trebate znati

Sjednica Europskog vijeća službeno je započela, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predvidjela je da će rasprava biti 'intenzivna'. Politico je izdvojio četiri glavna zaključka iz jutarnjih izjava čelnika novinarima na ulazu u zgradu.

1. Postizanje dogovora o reparacijskom zajmu bit će težak izazov

Belgijski premijer Bart De Wever još uvijek je zadržao rezerve prema planu, neposredno prije nego što je ušao na zatvorene konzultacije s ostalim čelnicima.

2. Jedinstvo je ključno

Prema riječima estonske premijerke Kaje Kallas, zajam se može odobriti samo ako svi članovi, uključujući i Belgiju, daju pristanak. Države članice jasno su stavile do znanja da će podržati plan samo uz belgijsko odobrenje.

3. Novac za Kijev bit će osiguran

Bez obzira na ishod rasprave o ruskim sredstvima, čelnici inzistiraju da će se danas postići dogovor o financijskoj podršci Ukrajini za sljedeće dvije godine. Von der Leyen, Costa i drugi naglasili su da samit neće završiti bez plana za stabilizaciju ukrajinskog financiranja. (Neformalni plan B, koji nije široko prihvaćen, mogao bi uključivati zajedničko zaduživanje EU-a.)

4. Mercosur sporazum mogao bi biti tema rasprave

Iako službeno nije na dnevnom redu, Francuska i Italija žele odgoditi glasovanje o stvaranju velike slobodne trgovinske zone s južnoameričkim zemljama. Von der Leyen je, međutim, istaknula da je 'iznimno važno dobiti zeleno svjetlo' jer planira uskoro otputovati u Brazil i potpisati sporazum.

12.00 De Wever: Još nisam vidio tekst koji bi zadovoljio Belgiju

Belgija ne želi sama snositi rizike reparacijskog zajma korištenjem zamrznute ruske imovine i može pristati na to samo ako ostale članice pristaju na podjelu rizika, a oko toga još nema dovoljnog napretka, rekao je u četvrtak belgijski premijer Bart De Wever.

'Još nisam vidio tekst koji bi bio prihvatljiv Belgiji. Nadam se da ću ga danas vidjeti', rekao je Wever u četvrtak ujutro u belgijskom parlamentu, prije početka samita čelnika EU-a na kojem je pitanje financiranja Ukrajine glavna tema.

'Mogu naravno napraviti kompromis, ali to nije moguće u pojedinim točkama koje ugrožavaju financijsku sigurnost Europe i Belgije', rekao je.

U članicama EU-a nalazi se 210 milijardi eura ruske imovine koja je zamrznuta. Većina tih sredstava, 185 milijardi deponirana je u belgijskoj tvrtki Euroclear.

De Wever je rekao da je Komisija u svojim prijedlozima napravila napredak u pogledu raspodjele financijskog rizika u slučaju nepovoljne arbitražne odluke i po pitanju toga da sve institucije u EU-u u koje drže rusku imovinu budu jednako tretirane kao Euroclear.

Međutim, to još nije dovoljno u pogledu opsega pokrivanja rizika u slučaju neke arbitražne odluke u Rusiji ili u drugim jurisdikcijama trećih zemalja poput Kine ili Južne Afrike, koje su manje ili više bliske Rusiji. Belgija želi podjelu ukupnog rizika i 'neograničena jamstva' budući da se rizici ne mogu predvidjeti.

11.45 Počeo sastanak

Nakon što su razgovori o poljoprivredi odgodili početak sjednice, današnji samit Europskog vijeća ipak je započeo, potvrdili su dužnosnici.

Tijekom dana – a po svemu sudeći i noći – čelnici država članica raspravljat će o ključnim temama, među kojima su financiranje Ukrajine i jačanje europske obrambene spremnosti. Iako formalno nije na dnevnom redu, očekuje se i rasprava o kontroverznom trgovinskom sporazumu EU-a sa zemljama Mercosura, koji već dulje izaziva podjele među državama članicama.

10.57 Druga važna tema - Mercosur

Druga važna tema koja bi se mogla nametnuti je pitanje zaključivanja ugovora sa zemljama Mercosura, južnoameričkog bloka koji čine Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj.

Države članice trebaju donijeti odluku o tome kvalificiranom većinom kako bi predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mogla otputovati u subotu u Brazil i potpisati taj trgovinski sporazum.

No dvije velike zemlje Francuska i Italija traže da se to odgodi. Budući da se radi o dvije velike zemlje, one bi mogle lako okupiti blokirajuću manjinu.

'O tom sporazumu pregovora se već 25 godina i sada je vrijeme da se donese odluka. Ako Europska unija želi ostati vjerodostojna u globalnoj trgovinskoj politici, tada se odluke moraju donijeti sada', rekao je njemački kancelar Merz.

'Iznimno je važno da dobijem zeleno svjetlo za potpisivanje sporazuma', rekla je predsjednica Komisije von der Leyen.

Istaknula je da EU i Mercosur imaju tržište od 700 milijuna potrošača. Dodala je da se Europska unija mora osloboditi od ovisnosti o drugima te da se to može postići mrežom sporazuma o slobodnoj trgovini, a da sporazum s Mercosurom ima “središnje mjesto” u toj mreži sporazuma.

10.44 Costa: Past će dogovor o financiranju Ukrajine, pa kako god

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa poručio je da će na samitu sigurno biti donesena odluka o financiranju Ukrajine – na ovaj ili onaj način.

'Mogu jamčiti da ćemo na tome raditi danas, a ako bude potrebno i sutra. No ovo Vijeće nikada neće završiti bez konačne odluke koja će osigurati financijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu', rekao je Costa novinarima.

Osvrnuo se i na zabrinutosti belgijskog premijera Barta De Wevera, istaknuvši da je on „na vrlo konstruktivan način otvorio ključna pravna i tehnička pitanja“, na što je, dodao je Costa, Europska komisija reagirala obvezom da ih riješi. „Postojat će rješenje koje će u potpunosti jamčiti sigurnost Belgiji“, naglasio je predsjednik Europskog vijeća.

10.10 De Wever: Ako ne bude dogovora, bit će to konačni geopolitički poraz Unije

Belgijski premijer Bart De Wever poručio je da bi neuspjeh u postizanju dogovora o financiranju Ukrajine predstavljao 'krajnji, geopolitički poraz Europe'. Iako Belgija nije sklona ideji tzv. reparacijskog zajma, De Wever je naglasio da je Bruxelles spreman pristati na rješenje ako se rizici ravnomjerno podijele i ako se Belgija adekvatno zaštiti.

'Ako se rizici podijele i Belgija bude zaštićena, tada ćemo svi zajedno, kao Europljani, skočiti s te litice i nadati se da će padobran izdržati', rekao je De Wever zastupnicima svega nekoliko minuta prije odlaska na samit EU-a.

Naglasio je da je alternativa daleko gora. 'Ako nema rješenja, ako nema financiranja za Ukrajinu i ako se ta država uruši, to bi bio krajnji, geopolitički neuspjeh Europe, čije ćemo posljedice osjećati desetljećima. Od tog trenutka Europa više ne bi igrala nikakvu ulogu u svijetu', upozorio je belgijski premijer.

Dodao je i da bi pojedine globalne sile bile zadovoljne scenarijem u kojem je 'Europa potpuno razjedinjena', ostavljena „u potpunom kaosu, bez rješenja za Ukrajinu i s isukanim noževima'. 'To bi bilo katastrofalno', zaključio je De Wever.

9.45 Nizozemski premijer: Želimo dogovor oko ruske imovine, ali bit će teško

Nizozemski premijer Dick Schoof ponovio je da Nizozemska podržava korištenje zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini, ali je istodobno upozorio da će dogovor biti iznimno težak.

Schoof je rekao da razumije belgijsku rezerviranost te da su njihovi argumenti 'legitimni', čime je dodatno naglasio koliko su razgovori među čelnicima EU-a složeni.

'Već sam ranije rekao da je njihova primjedba o podjeli rizika logičan prigovor. To pitanje doista moramo riješiti', izjavio je nizozemski premijer.

Upozorio je i da bi nametanje odluke bez pristanka Belgije bilo neprihvatljivo. 'To bi bilo krajnje nepoželjno. To bi značilo preglasavanje zemlje koja je izravno uključena – zemlje u kojoj se nalazi Euroclear', rekao je Schoof.

Kad je riječ o drugim mogućnostima financiranja, nizozemski premijer dodao je da zajedničko zaduživanje EU-a za Nizozemsku i dalje ne dolazi u obzir.

9.15 Orban: Reparacijski zajam je mrtav

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je plan Europske unije o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine – propao.

Prema njegovim riječima, ideja o tzv. reparacijskom zajmu je 'mrtva i pokopana' jer za nju ne postoji dovoljna politička potpora među čelnicima država članica.

'Mislim da je to ubijeno. Mrtvo je. Gotovo je. Iza toga ne stoji dovoljna podrška na najvišoj razini', rekao je Orbán.

Ideju je pritom ocijenio krajnje negativno. 'Cijela zamisao je glupa', dodao je mađarski premijer.

Ako se odustane od korištenja ruske imovine, ostaje mogućnost financiranja Ukrajine iz proračuna EU-a, no Orbán je i tu opciju unaprijed odbacio, jasno poručivši da Budimpešta takav pristup ne podržava.

8.35 Tusk: Ili novac danas - ili krv sutra

Poljski premijer Donald Tusk poručio je uoči sastanka čelnika EU-a da Europa stoji pred jasnim i teškim izborom.

'Ili novac danas – ili krv sutra', upozorio je Tusk novinare dolazeći na sjednicu Europskog vijeća.

Naglasio je pritom da ne govori isključivo o Ukrajini. 'Ne govorim samo o Ukrajini, govorim o Europi', dodao je poljski premijer, jasno dajući do znanja da odluku o financiranju Ukrajine vidi kao pitanje dugoročne sigurnosti cijelog kontinenta.

8.30 Belgijski premijer: 'Što Europa uopće želi reći?'

Bart De Wever je u obraćanju zastupnicima naglasio da u Uniji postoji jasan blok zemalja koje podupiru tzv. reparacijski zajam za Ukrajinu, među kojima su Njemačka, Poljska te baltičke i nordijske države.

Kako je rekao, iza takvog stava stoje i snažni geopolitički motivi. 'Što živite bliže Rusiji i što bolje pamtite što komunizam u stvarnosti znači kada ga morate preživjeti, to ste motiviraniji za ovakav pristup. To je potpuno razumljivo i nije kritika', rekao je belgijski premijer.

Unatoč tome, De Wever upozorava da je riječ o 'velikom i snažnom bloku' država, kojemu je, kako kaže, sklona i Europska komisija.

'Zato će glavni izazov kasnije danas biti vidjeti – što Europa zapravo poručuje', zaključio je belgijski premijer.