Europska unija uoči ključnog samita u Bruxellesu suočava se s jednom od najtežih političkih odluka od početka ruske agresije na Ukrajinu: treba li zamrznutu rusku državnu imovinu (210 milijardi eura) iskoristiti za financiranje Kijeva – i riskirati dubok unutarnji razdor. Prijedlog o tzv. reparacijskom zajmu, temeljenom na ruskim sredstvima blokiranim nakon invazije 2022. godine, razotkrio je duboke političke, pravne i financijske pukotine u Uniji.

Prema procjenama, 2026. i 2027. godine Ukrajini će trebati najmanje 90 milijardi eura da bi pokrila proračunske i vojne potrebe. Ako financijska pomoć ne počne pristizati već u proljeće, Kijev će biti prisiljen rezati javnu potrošnju, što bi moglo ozbiljno oslabiti i gospodarsku stabilnost i obrambene kapacitete zemlje. U situaciji u kojoj je SAD pod Donaldom Trumpom znatno smanjio angažman, teret sve više pada na EU.

Na stolu su dva rješenja. Prvo, koje gura Europska komisija, predviđa izdavanje beskamatnog zajma Ukrajini, osiguranog ruskom državnom imovinom zamrznutom u Europi, ponajviše u Belgiji. Drugo rješenje bilo bi novo zajedničko zaduživanje država članica, no za to je potrebna jednoglasnost – a ona se trenutačno čini nedostižnom.

Opoziciju ovaj put predvodi Belgija, koja je još na prošlom samitu Vijeća EU-a u studenome ispala 'crna ovca', prije svega jer se u briselskom Euroclearu nalazi oko 185 milijardi eura ruskih sredstava. Belgijski premijer Bart De Wever smatra da je prijedlog pravno i financijski preopasan te upozorava da bi njegova zemlja mogla snositi goleme rizike ako Rusija krene u pravne protumjere. De Wevera su odmah prozvali novim Orbanom, no nakon nekog vremena dobio je podršku drugih zemalja.

Osnažile su ga Italija, Bugarska i Malta zatraživši 'alternativna rješenja s manje rizika', a novi češki premijer Andrej Babiš otvoreno je poručio da njegova zemlja neće financijski sudjelovati u takvom modelu.

Poseban slučaj je, očekivano, Mađarska. Premijer Viktor Orban odbacuje svaku novu pomoć Ukrajini i tvrdi da bi zapljena ruske imovine predstavljala 'objavu rata' Moskvi. Njegov saveznik, slovački premijer Robert Fico, protivi se vojnoj pomoći, iako je spreman razgovarati o poslijeratnoj obnovi.

Samit Europskog vijeća pratimo uživo:

10.10 De Wever: Ako ne bude dogovora, bit će to konačni geopolitički poraz Unije

Belgijski premijer Bart De Wever poručio je da bi neuspjeh u postizanju dogovora o financiranju Ukrajine predstavljao 'krajnji, geopolitički poraz Europe'. Iako Belgija nije sklona ideji tzv. reparacijskog zajma, De Wever je naglasio da je Bruxelles spreman pristati na rješenje ako se rizici ravnomjerno podijele i ako se Belgija adekvatno zaštiti.

'Ako se rizici podijele i Belgija bude zaštićena, tada ćemo svi zajedno, kao Europljani, skočiti s te litice i nadati se da će padobran izdržati', rekao je De Wever zastupnicima svega nekoliko minuta prije odlaska na samit EU-a.

Naglasio je da je alternativa daleko gora. „Ako nema rješenja, ako nema financiranja za Ukrajinu i ako se ta država uruši, to bi bio krajnji, geopolitički neuspjeh Europe, čije ćemo posljedice osjećati desetljećima. Od tog trenutka Europa više ne bi igrala nikakvu ulogu u svijetu“, upozorio je belgijski premijer.

Dodao je i da bi pojedine globalne sile bile zadovoljne scenarijem u kojem je „Europa potpuno razjedinjena“, ostavljena „u potpunom kaosu, bez rješenja za Ukrajinu i s isukanim noževima“. „To bi bilo katastrofalno“, zaključio je De Wever.

9.45 Nizozemski premijer: Želimo dogovor oko ruske imovine, ali bit će teško

Nizozemski premijer Dick Schoof ponovio je da Nizozemska podržava korištenje zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini, ali je istodobno upozorio da će dogovor biti iznimno težak.

Schoof je rekao da razumije belgijsku rezerviranost te da su njihovi argumenti 'legitimni', čime je dodatno naglasio koliko su razgovori među čelnicima EU-a složeni.

'Već sam ranije rekao da je njihova primjedba o podjeli rizika logičan prigovor. To pitanje doista moramo riješiti', izjavio je nizozemski premijer.

Upozorio je i da bi nametanje odluke bez pristanka Belgije bilo neprihvatljivo. 'To bi bilo krajnje nepoželjno. To bi značilo preglasavanje zemlje koja je izravno uključena – zemlje u kojoj se nalazi Euroclear', rekao je Schoof.

Kad je riječ o drugim mogućnostima financiranja, nizozemski premijer dodao je da zajedničko zaduživanje EU-a za Nizozemsku i dalje ne dolazi u obzir.

9.15 Orban: Reparacijski zajam je mrtav

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je plan Europske unije o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine – propao.

Prema njegovim riječima, ideja o tzv. reparacijskom zajmu je 'mrtva i pokopana' jer za nju ne postoji dovoljna politička potpora među čelnicima država članica.

'Mislim da je to ubijeno. Mrtvo je. Gotovo je. Iza toga ne stoji dovoljna podrška na najvišoj razini', rekao je Orbán.

Ideju je pritom ocijenio krajnje negativno. 'Cijela zamisao je glupa', dodao je mađarski premijer.

Ako se odustane od korištenja ruske imovine, ostaje mogućnost financiranja Ukrajine iz proračuna EU-a, no Orbán je i tu opciju unaprijed odbacio, jasno poručivši da Budimpešta takav pristup ne podržava.

8.35 Tusk: Ili novac danas - ili krv sutra

Poljski premijer Donald Tusk poručio je uoči sastanka čelnika EU-a da Europa stoji pred jasnim i teškim izborom.

'Ili novac danas – ili krv sutra', upozorio je Tusk novinare dolazeći na sjednicu Europskog vijeća.

Naglasio je pritom da ne govori isključivo o Ukrajini. 'Ne govorim samo o Ukrajini, govorim o Europi', dodao je poljski premijer, jasno dajući do znanja da odluku o financiranju Ukrajine vidi kao pitanje dugoročne sigurnosti cijelog kontinenta.

8.30 Belgijski premijer: 'Što Europa uopće želi reći?'

Bart De Wever je u obraćanju zastupnicima naglasio da u Uniji postoji jasan blok zemalja koje podupiru tzv. reparacijski zajam za Ukrajinu, među kojima su Njemačka, Poljska te baltičke i nordijske države.

Kako je rekao, iza takvog stava stoje i snažni geopolitički motivi. 'Što živite bliže Rusiji i što bolje pamtite što komunizam u stvarnosti znači kada ga morate preživjeti, to ste motiviraniji za ovakav pristup. To je potpuno razumljivo i nije kritika', rekao je belgijski premijer.

Unatoč tome, De Wever upozorava da je riječ o 'velikom i snažnom bloku' država, kojemu je, kako kaže, sklona i Europska komisija.

'Zato će glavni izazov kasnije danas biti vidjeti – što Europa zapravo poručuje', zaključio je belgijski premijer-