Postavlja se pitanje i jesu li neki djelatnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi godinama primali mito i je li se i kako varalo na uvećanim površinama i lažiranim programima gnojenja.

Na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu danas su, u sklopu istrage o mogućoj korupciji i subvencijskim prijevarama povezanim s poljoprivrednim fondovima Europske unije, provedna uhićenja u nekoliko županija. Istragom je obuhvaćeno 12 OPG-ova, navodno je uhićeno 20 osoba.

Gosti urednika i voditelja Mislava Togonala u Otvorenom su: Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva; Sandra Benčić, članica saborskog Odbora za poljoprivredu; Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu i, u Studiju Osijek, Petar Pranjić, ratar.

Na pitanje što se to istražuje u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, Tugomir Majdak kazao je kako tereba naglasiti da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju surađuje s Uredom europskog javnog tužitelja i s OLAF-om, i da upravo temeljem izvida Agencije su najnovije nepravilnosti uočene i od strane Agencije dojavljene EPPO-u te su danas uslijedile akcije.

Izvidi su trajali godinu dana

'Izvidi su u tijeku. Imamo dva smjera nepravilnosti. Jedan je vezan uz korištenje ARKORD sustava, riječ je o evidenciji zemljišta i u okviru toga Agencija provjerava raspoloživost svake parcele u odnosu na poljoprivrednika, kada on prijavi svoje zemljište ili zemljište u zakupu putem valjane isprave Agenciji, on ima pravo na potporu. Potpora ide po hektaru, ima pravo i na potporu po grlu ako se radi o stočarskoj proizvodnji. U tom je slučaju nepravilnost uočena kad se prijavila površina parcela u ARKORD sustav koja nije imala javne isprave. To je naš sustav uočio i izvidi su trajali godinu dana i ta je nepravilnost prijavljena EPPO-u', kazao je Tugomir Majdak.

Dodao je da se sustav ne može prevariti. Objasnio je da su neki, netom prije završetka upisa u ARKOD sustav upisivali površine, da bi se prije same kontrole ispisvali kako bi zavarali sustav.

'Sustav se ne da zavarati i naše službe unutar Agencije uočile su nepravilosti i prijavile nadležnim tijelima', kazao je Majdak.

To je, kazao je, prema dostupnim informacijama, radila jedna bivša djelatnica Agencije, koja nije na tom radnom mjestu već tri godine.

'Više ni krumpire ne možemo proizvesti'

Sandra Benčić kazala je kako ovo nije prvi puta da, generalno, postoje problemi sa sredstvima iz fondova Europske unije, jer dodala je, EPPO ima jako puno posla u Hrvatskoj.

'Oni su sami rekli da je Hrvatska upravo jedna od zemalja gdje najviše postupaka moraju pokretati zbog prijevara s EU fondovima, pa tako onda naravno i u poljoprivredi, posebno s obzirom na činjenicu da je u poljoprivredi jako puno sredstava. Međutim, ono što bih ja kao značajno rekla, ono što je meni bitno, kao nekome tko se i u stranci i u tom dijelu bavi, a to je koji su konkretno naši rezultati s sredstvima koja se ulažu u poljoprivredu, i iz Europskog poljoprivrednog fonda, iz Fonda za ruralni razvoj, odnosno Garancijskog fonda i Fonda za ruralni razvoj, kada pogledamo koliko novaca imamo na raspolaganju, koji su efekti na našu prehrambenu samodostatnost. Pa mi gotovo u ničem nismo samodostatni. Mi više ni krumpira ne možemo proizvesti više od 40% naših potreba', rekla je članica stranke Možemo i saborskog Odbora za poljoprivredu.

Spomenula je kako je nedavno bila na terenu u Dalmaciji, danas na području Ravnih Kotara, koje je jedno od područja koje bi zaista imalo sve uvjete za cjelogodišnju proizvodnju voća i povrća, posebno stakleničku ili koristeći plastenike, ali se ondje vide ogromna područja koja su se zašumila, više ni nisu poljoprivredno zemljište.

'I razmišljate, što smo mi napravili s tih pet milijardi koje imamo na raspolaganju? Jesmo li samodostatniji, jesmo li osigurali onima koji zaista nešto proizvode pristup tržištu, jesmo li im osigurali da imaju u svakoj svojoj regiji logističke centre za pakiranje svoje hrane, da ona stiže zaista na naše police, jesmo li osigurali barem u javnom sektoru ovo što smo u Zagrebu mi napravili, da u vrtiće, da u škole, da u javne bolnice, staračke domove, koristimo sistem tzv. zelene javne nabave, odnosno nabave kratkog transporta, tzv. sistem od polja do stola, pa da naši lokalni poljoprivrednici barem to tržište imaju. Nismo. Potpuno smo preplavljeni stranim proizvodima', istaknula je Sandra Benčić.

Dodala je kako zbog skupih uvoznih proizvoda, imamo s jedne strane ogromnu inflaciju na cijenama hrane, s druge strane nismo samodostatni.

'S treće strane, imali smo 25 milijardi za ovaj period cjelokupnih EU fondova, rezultat je najviša stopa ili među najvišim stopama inflacije u eurozoni i zaista izuzetno loša samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji', upozorila je.

'Potpore su nužne'

Marijana Petir iskoristila je emisiju kako bi zahvalila svim poljoprivrednicima koji za nas proizvode hranu i svim stanovnicima sela koji za nas čuvaju hrvatski prostor, unatoč svim poremećajima kojima su izloženi.

'Naglasila bih da oni puno kraće vrijeme koriste potpore iz Europske unije nego što to čine stare države članice i njihovi poljoprivrednici, što znači da su u startu u neravnopravnom položaju. I svi oni koji izazivaju ukidanje potpora ustvari ne znaju o čemu govore, jer bez tih potpora teško da bi naši poljoprivrednici uopće držali glavu iznad vode. Kad pogledamo kojim su oni sve poremećajima i izazovima izloženi, od elementarnih nepogoda koje ih nisu štedile, do pandemije COVID-19 koja je izazvala poremećaje u opskrbnim lancima, do izazovnih geopolitičkih i ratnih zbivanja koja su izazvala poremećaje u energentima, što se sve onda manifestira opet preko leđa naših poljoprivrednika. Tako da govoriti o hrvatskoj poljoprivredi na način da vlada totalno crnilo je potpuno pogrešno', istaknula je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.

Istakula je da su potpore su nužne i da je Hrvatska u europskom prosjeku kada je riječ o korištenju sredstava u poljoprivredi na zakonit način.

'Prema informacijama koje je Odboru za poljoprivredu dao Europski revizorski sud, mi relativno dobro stojimo kad je riječ o korištenju sredstava u poljoprivredi na ispravan i zakonit način. Odstupanja Hrvatske su u europskom prosjeku, a europski prosjek je jako dobar, tu ima negdje 2,5% pogrešaka u odnosu, primjerice, kad gledamo koheziju koja se čak penje do 9 ili 10%.'

Dodala je da ne treba tolerirati nikakve protuzakonite aktivnosti.

'To treba sasjeći u korijenu. Ali ono što je pozitivno jest da je sustav sam otkrio poremećaj, da je sustav to prijavio, da sustav surađuje s institucijama i da će se to procesuirati i da se to ne smije više ponoviti', poručila je Petir.

'Da bi naš poljoprivrednik mogao zadržati sirovinu ovdje i od nje stvarati dodanu vrijednost, potrebno je osigurati poljoprivrednu infrastrukturu i potrebno je povezati poljoprivredni sektor s prerađivačkom industrijom', kazala je Petir govoreći o poljoprivrednoj proizvodnji i smanjenju uvoza poljoprivrednih proizvoda.