Na konferenciji za medije u Banskim dvorima u povodu Standard & Poor'sovog (S&P) podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske, novinari su Plenkovića pitali i o najnovijim prijeporima u odnosima MOL-a, njegove slovačke podružnice Slovnafta i Janafa.

Naime, jučer je uslijedila nova pritužba mađarske i slovačke kompanije Europskoj komisiji u kojoj tvrde da Janaf zlorabi cijene te zaračunava previsoke tranzitne naknade, što su danas iz hrvatske kompanije ocijenili kao "neprimjeren pritisak".

Plenković smatra da takvi potezi Mađara i Slovaka služe za stvaranje "nekog narativa u javnosti", pri čemu je podsjetio i na ranije izjave nekih mađarskih dužnosnika o tome da je Janaf sekundaran, nepouzdan i da ima skupe transportne tarife.

Apostrofirao je i MOL-ovu narudžbu deset tankera s neruskom naftom, koja se normalno Janafovom infrastrukturom transportira prema Mađarskoj. 

I to pokazuje da je dobava nafte putem Hrvatske i Janafa, s obzirom da je Družba zatvorena, jedini i primarni pravac, pri čemu je Hrvatska, poručio je Plenković, "prijatelj, susjed i partner" koji neće dopustiti da jedna ili druga zemlja ostanu bez energenata. 

Ponovio je i da Janaf ima dostatne tehničke kapacitete te da u dvije rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj godišnje može isporučiti 15 milijuna tona nafte, što je više od njihovog skupnog kapaciteta. 

Janafove tarife "tri puta povoljnije" od Družbinih

Kada je riječ o transportnim tarifama, poručio je Plenković, Janafove su u usporedbi s onima Družbe "tri puta povoljnije".

Napomenuo je i da se cijene transporta nafte formiraju s obzirom na rokove i količinu, pa tako ako je količina mala i rok kratak, cijene su više, a naravno, ako je vrijeme isporuke duže i količina veća, i cijene su niže.

"Recimo da se Družba ne otvori nikad više. Onda će sigurno ove rafinerije, jer nemaju drugu alternativu, bar ne trenutno, morati s Janafom dogovoriti dugoročne ugovore za puno veće količine. Tada će i transportna tarifa, koja je i sada normalna, biti bolja", izjavio je Plenković.

Stoga, smatra, ključ je u tome što MOL ima ugovore za dobavu i opskrbu svojih rafinerija ruskom naftom, koja je otprilike 30 posto jeftinija nego što je nafta iz drugih krajeva svijeta.

"Dakle nije stvar u Janafu nego u 30 posto jeftinijoj sirovini koju oni nabavljaju iz Rusije", istaknuo je Plenković.

S obzirom na MOL-ovo inzistiranje na ruskoj nafti, čemu u prilog ide i odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o privremenom ukidanju sankcija na rusku naftu koja se nalazi na tankerima, novinarka je pitala Plenkovića kako će Hrvatska postupiti u trenutku kada će se zahtijevati transport ruske nafte Janafom. 

"Mi ćemo ovo razmatrati, ako i kada dođe vrijeme ćemo o tome odlučivati, a do tada deset naručenih tankera s neruskom naftom će lijepo doći u Omišalj i bit će transportirano u Mađarsku i Slovačku", kazao je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na 2022. godinu kada je EU uvodila sankcije Rusiji te inaugurirala režim napuštanja korištenja ruske nafte, uz tadašnju iznimku koja se odnosila na Mađarsku, Slovačku i Češku. 

Istaknuo je da je ta iznimka bila tranzicijskog karaktera, u smislu da te zemlje pronađu alternativne načine opskrbe, a ne da iznimka vrijedi zauvijek.

Pritom, za razliku od Mađarske i Slovačke, Češka je u potpunosti diversificirala svoje pravce opskrbe i danas ne koristi rusku naftu. Dakle, istaknuo je Plenković, to je moguće, no ovdje je riječ o ekonomskoj logici MOL-a da ustraje u nabavi jeftinije nafte. 

"Ključ je u tome da nema automatizma, a privremeno rješenje SAD-a nije radi toga, već što ogromna količina nafte ne može izaći iz Zaljeva na svjetska tržišta, 20 posto nafte za opskrbu nedostaje, pa da se to nekako premosti", zaključio je. 

S obzirom na podršku Ukrajini, u ovom trenutku ne možete reći da je politička odluka Hrvatske da neće dopustiti transport ruske nafte, bilo je slijedeće novinarsko pitanje. "Nema automatizma", ponovio je Plenković.

Plenković: Ponovno apeliram na sve sektore da vode razumnu cjenovnu politiku

Upitan razmišlja li Vlada o nekim dodatnim potezima ukoliko inflacija nastavi rasti, rekao je da je Vlada zadržala sve bitne mjere, kao što je ograničenje cijena 100 proizvoda, "a "amortizirala" je i rast cijena derivata. 

Apostrofirao je ciljano pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija te rekao da će eventualni daljnji koraci ovisiti o razvoju situacije na Bliskom istoku.

Poručio je i da umjerenost u politici cijena treba biti temeljna odlika gospodarskih subjekata. U Vladi smatraju, a što se nerijetko vidi i po dobitima, kazao je, da su mnogi gospodarski akteri itekako iskoristili "ova vremena koja su iza nas".

"Po našem dubokom uvjerenju, nema ni jednog drugog aktera osim Vlade koji brine o očuvanju socijalne kohezije, dok mnogi koriste ovu situaciju i možemo reći da ih vodi želja za dobiti", izjavio je.

Rekao je da želju za maksimiziranjem dobiti u kapitalizmu može razumjeti i prihvatiti, no i poručio da se u vremenima krize stvari ne mogu prepustiti tržištu. 

"U trenutcima vanjskih šokova, to jest rasta cijena barela nafte, a posljedično i rasta cijena plina i struje, ne ostaje vam drugi prostor nego za intervencije, a njih može jedino raditi država. Tako da svi oni koji su u tom lancu i koji po meni više gledaju sebe nego opći interes, trebali bi malo 'smiriti' svoju cjenovnu politiku", poručio je. 

Podsjetio je na prošlogodišnje razgovore o cjenovnoj politici sa svim ključnim akterima na tržištu, koji su upozoreni da rast cijena utječe i na platežnu moć onih koji dolaze u Hrvatsku.

To su potvrdili i podaci o lanjskom rastu BDP-a, pri čemu je samo u trećem kvartalu, kada je "špica" ljetne sezone, zabilježen rast ispod tri posto. "Vidjelo se da je potrošnja bila, u smislu rasta prihoda od te potrošnje, manja nego što je bilo ranijih godina. Što znači da onaj koji dođe u Hrvatsku (...) troši manje, a zato što mu je vjerojatno skupo", upozorio je Plenković.

Iskoristio je priliku da "u ovoj fazi" ponovno apelira na sve sektore da vode razumnu cjenovnu politiku, jer, dodao je, nema smisla držati cijene jako visoko, pa doći u "srce sezone" a kapaciteti nisu popunjeni i onda u zadnji tren spuštati cijene za "duplo".

"To je loša poruka", ocijenio je Plenković, uz poruku da bi razumna cjenovna politika Hrvatskoj omogućila "još veći rast, još bolju uključenost, još veću koheziju", a u konačnici i konkurentnost u odnosu na druga mediteranska tržišta.