Zbog emisija stakleničkih plinova odbijala je letjeti avionom, čak i kad je njezino odredište bilo s druge strane oceana. Mlada Šveđanka Greta Thunberg u rujnu 2019. jedrilicom je preko Atlantika otputovala na UN-ov klimatski samit u New York i postala svjetska ikona klimatskog aktivizma. Njezino 'Kako se usuđujete?' pokrenulo je val klimatskih protesta u cijelom svijetu, no njezin prosvjed u međuvremenu postaje sve radikalniji
Zaštitno lice klimatskog aktivizma, Greta Thunberg ponovno se našla u središtu pozornosti prije tjedan dana, kad se s još 11 aktivista na Siciliji ukrcala na jedrilicu Madleen i krenula prema Gazi u nastojanju da probije 'izraelsku blokadu' te skrene pažnju svjetske javnosti na tamošnju humanitarnu krizu. Izraelski ministar obrane Israel Katz odmah je zaprijetio u maniri 'nećete u Gazu dok smo živi mi', pa je poslao dronove s neidentificiranim kemikalijama na njihovu jedrilicu i preusmjerio ih prema Izraelu.
'Greta efekt' slabi
Nakon što je kao 16-godišnja djevojčica iz Švedske u ružičastoj bluzi i s dugom pletenicom stala za govornički pult na UN-ovu klimatskom samitu 2019. u New Yorku te se obrušila na vodeće svjetske političare, Thunberg je nadahnula milijune ljudi. U više od sto zemalja svijeta zeleni aktivisti izašli su na ulice i povećali pritisak na nacionalne vlade da se pozabave klimom.
vezane vijesti
'Ovo je sve pogrešno. Ne bih trebala biti ovdje. Trebala bih sjediti u školi na drugoj strani oceana. Ali vi i dalje dolazite nama mladima i tražite nadu? Kako se usuđujete? Svojim ispraznim riječima ukrali ste moje snove i moje djetinjstvo', riječi su Thunberg koje su tad snažno odjeknule i potaknule globalno osvještavanje o klimatskim promjenama u cijelom svijetu, a ono se odrazilo i na nacionalne politike.
No taj tzv. Greta efekt u jednom je trenu počeo slabjeti. S jedne strane zbog pandemije i rata u Ukrajini, koji su zadali toliki udarac svjetskoj ekonomiji da su zelene teme pale u drugi plan, a s druge zbog činjenice da su njezini isprva mirni prosvjedi s vremenom postali radikalniji. U više navrata Thunberg je uhićena, primjerice zbog blokade cisterni u naftnoj luci u Malmöu ili glavne autoceste prema Haagu u Nizozemskoj.
Zbog svojih stavova i pretjerano idealističkog pristupa nerijetko je u javnosti gledaju s podsmijehom. Donald Trump ju je, nakon što je proglašena osobom godine u magazinu Time, pozvao da 'poradi na svom bijesu' i 'malo se opusti', a Vladimir Putin svojevremeno ju je nazvao 'dobronamjernom, ali loše informiranom tinejdžerkom'.
Thunberg se 2023. našla i u žestokom verbalnom obračunu s kontroverznim influencereom Andrewom Tateom nakon što se on pohvalio svojim automobilima.
Raskol u 'zelenom carstvu' zbog Palestine
Posljednjih godina posebno oštre kritike u dijelu javnosti izazivaju njezine propalestinske izjave. Koncem 2023. one nisu izazvale samo njezine ustaljene kritičare, već su došle iz potpuno neočekivanog pravca – od 'zelenih' istomišljenika.
Svojim je izjavama na najvećem klimatskom prosvjedu u Nizozemskoj u povijesti izazvala pravu buru – i to među kolegama iz njemačkog ogranka pokreta kojem je na čelu - Fridays for Future. Ne samo da su se ogradili od njezinih stavova, nego su pokazali odlučnost za potpuno odcjepljenje od 'centrale' Fridays for Futurea, a jezikovu juhu dobila je i od čelnice njemačkih Zelenih.
'Nema klimatske pravde na okupiranoj zemlji', skandirala je tada Thunberg nekoliko puta, aludirajući na palestinske teritorije koje je 'okupirao Izrael', sa sada već sebi svojstvenom crno-bijelom maramom palestinkom oko vrata, i to pred 85.000 ljudi na klimatskom prosvjedu u Amsterdamu. 'Došao sam zbog klimatskog prosvjeda, ne radi političkih stavova', prekinuo ju je 65-godišnji nizozemski fizioterapeut, viknuvši joj to u mikrofon, nakon čega su ga maknuli s pozornice.
Kako je sve počelo?
Thunberg je rođena 2003. u Stockholmu u umjetničkoj obitelji – majka Malena Ernman je operna pjevačica, a otac Svante Thunberg glumac. Prvi put susrela se s problemom klimatskih promjena već s osam godina, a njezin aktivizam započeo je u ljeto 2018., kada je kao 15-godišnjakinja organizirala prvi 'Školski štrajk za klimu' ispred švedskog parlamenta, a on je kasnije prerastao u međunarodni aktivistički pokret Fridays for Future, kojem su se pridružile tisuće mladih diljem svijeta.
Djevojka koja je ranije proživjela razdoblje depresije i dobila dijagnozu Aspergerova sindroma taj je oblik aktivizma opisala kao svoj oblik samoizražavanja i 'supermoć' koja joj je pomogla da se izdvoji i progovori.
Najpoznatiji govori i priznanja
Između 2019. i 2020. Thunberg je uzela pauzu od školovanja da bi se posvetila aktivizmu. Redovito je držala govore pred svjetskim liderima, među kojima se, pored onog najpoznatijeg u New Yorku, ističu onaj pred Europskim parlamentom, kad je rekla: 'Naša kuća gori, a lideri se ponašaju kao da se ništa ne događa', i kritika svjetskih čelnika na klimatskom samitu COP26 u Glasgowu: 'Imali ste 26 COP-ova. Desetljeća bla, bla, bla – i kamo nas je to dovelo?'
Godine 2023. završila je srednjoškolsko obrazovanje i formalno završila s redovitim školskim štrajkovima.
Za svoj rad primila je brojne nagrade: bila je nominirana za Nobelovu nagradu za mir od 2019. do 2023., postala je najmlađa osoba godine prema magazinu Time te osvojila nagrade Right Livelihood i Amnesty Internationala za savjest godine. Godine 2022. objavila je i 'The Climate Book', zbirku eseja više od 100 znanstvenika, autora i aktivista o borbi protiv klimatske krize.
Vremenska crta: Ključni trenuci u aktivizmu Grete Thunberg
Kolovoz 2018. – Thunberg počinje izostajati iz škole da bi prosvjedovala ispred švedskog parlamenta s natpisom 'Školski štrajk za klimu' (švedski: Skolstrejk för klimatet). Ubrzo joj se pridružuju drugi učenici, a pokret prerasta u međunarodnu inicijativu Petkom za budućnost (Fridays for Future).
Prosinac 2018. – govori na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama (COP24) u Poljskoj: 'Niste dovoljno zreli da kažete stvari onakvima kakve jesu. Čak i tu odgovornost prepuštate nama djeci. Ali mene ne zanima popularnost, mene zanimaju klimatska pravda i živi planet.'
24. siječnja 2019. – održava neplanirani govor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
17. travnja 2019. – sastaje se s papom Franjom u Vatikanu.
28. kolovoza 2019. – nakon 15 dana plovidbe Atlantskim oceanom na brodu s nultom emisijom stakleničkih plinova dolazi u New York da bi sudjelovala na UN-ovom klimatskom samitu.
16. rujna 2019. – u Washingtonu se susreće s bivšim američkim predsjednikom Barackom Obamom.
18. rujna 2019. – svjedoči pred američkim Kongresom, ali umjesto govora predaje izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) o globalnom zatopljenju od 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
20. rujna 2019. – govori na klimatskom prosvjedu u New Yorku u sklopu globalne akcije u kojoj je održano više od 4600 događanja u 139 zemalja.
23. rujna 2019. – na UN-ovom klimatskom samitu izjavljuje: 'Nalazimo se na početku masovnog izumiranja, a vi govorite samo o novcu i bajkama o vječnom gospodarskom rastu. Kako se usuđujete?' Istog dana, s još 15 djece, podnosi pritužbu UN-u protiv pet velikih gospodarstava zbog kršenja ljudskih prava neadekvatnim djelovanjem u vezi s klimatskom krizom.
3. prosinca 2019. – dolazi u Lisabon na putu prema Madridu, gdje se održava COP25, nakon tri tjedna plovidbe brodom koji pokreću obnovljivi izvori energije.
6. prosinca 2019. – kritizira svjetske lidere na konferenciji COP25 zbog nedostatka konkretnih mjera protiv klimatske krize.
29. siječnja 2020. – na Instagramu objavljuje da registrira zaštitni znak za svoje ime i pokret Fridays for Future kako bi zaštitila inicijativu od zloupotrebe.
25. veljače 2020. – sastaje se s pakistanskom aktivisticom za obrazovanje Malalom Jusafzai na Sveučilištu u Oxfordu.
13. studenoga 2020. – premijera dokumentarca 'I Am Greta' na platformi Hulu.
28. rujna 2021. – na forumu Youth4Climate u Milanu ismijava fraze koje često koriste svjetski lideri kada govore o klimi, nazivajući ih ispraznim riječima i neispunjenim obećanjima.
5. studenoga 2021. – predvodi prosvjed mladih ispred samita COP26 u Glasgowu i proglašava skup neuspjehom.
17. siječnja 2023. – uhićena je tijekom prosvjeda protiv širenja rudnika ugljena u njemačkom selu Lützerath. Puštena je istog dana. Prema policiji, to je drugi put da je uhićena na toj lokaciji.
1. ožujka 2023. – policija uklanja Thunberg i još devetero prosvjednika s ulaza u norveško Ministarstvo financija zbog blokade pristupa u znak prosvjeda protiv izgradnje dviju vjetroelektrana na pašnjacima koje koristi narod Sámi.
24. srpnja 2023. – švedski sud izriče joj novčanu kaznu od 2500 kruna (oko 240 USD) zbog neposluha iskazanog policiji tijekom blokade tankera u luci Malmö u lipnju.
17. listopada 2023. – uhićena je tijekom prosvjeda ispred Foruma o energetskoj inteligenciji u Londonu, a koji okuplja direktore naftnih i plinskih kompanija. Kasnije je optužena za narušavanje javnog reda, ali je oslobođena optužbi 2. veljače 2024.
15. studenoga 2023. - prvi problemi unutar pokreta Fridays for Future zbog propalestinskih izjava.
5. travnja 2024. - nizozemska policija je na prosvjedima održanim u Haagu privela Thunberg s ostalim prosvjednicima koji su pokušali blokirati glavnu autocestu prema Haagu.
9. listopada 2024. - policija u gradu Dortmundu zatvorila je propalestinski prosvjedni kamp nakon što je Thunberg najavila da će ga posjetiti. Vlasti su priopćile da je odluka donesena zbog zabrinutosti da je 'potencijalno nasilna' i da bi njezino pojavljivanje moglo privući više ljudi u kamp nego što je prvobitno dopušteno.
2. lipnja 2025. - Thunberg se ukrcala na brod Madleen na Siciliji s još 11 aktivista, među kojima su Liam Cunningham, glumac poznat po ulozi u seriji 'Igra prijestolja', te europska zastupnica Rima Hassan. Krenuli su prema Gazi u nastojanju da simbolično 'probiju izraelsku blokadu' i skrenu pažnju svjetske javnosti na humanitarnu krizu u Pojasu Gaze.
9. lipnja 2025. - koalicija Freedom Flotilla objavila je da su izraelske snage presrele plovilo s 12 aktivista koji su pokušali dostaviti humanitarnu pomoć u Pojas Gaze, prkoseći izraelskoj pomorskoj blokadi. Brod je preusmjeren prema Izraelu.
