Vladu na jednoj od posljednjih sjednica u ovoj godini dočekuje niz, mahom financijskih odluka. Osim rasprave o prijedlozima zakona o obeštećenju i zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu te prijedloga zakona o listi profesionalnih bolesti, bit će riječi i o sufinanciranju brojnih infrastrukturnih i društvenih projekata te davanju suglasnosti o zaduženju pojedinih gradova.

Između ostalog bit će riječi o prijedlogu odluke o nastavku sudjelovanja u projektu Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH te o prijedlog odluke o osnivanju Povjerenstva za rješavanje pitanja povrata školskog broda Jadran i drugih pitanja sukcesije vojne imovine s Crnom Gorom.

No, prije svih odluka, premijer Andrej Plenković se osvrnuo na aktualna zbivanja u zemlji i svijetu.

"Prihodi svih županija, gradova i općina su porasli za 15 posto u prošloj godini te to dokazuje da je naša politika regionalnog i ravnomjernog razvoja uspješna.

Donijeli smo ugovore za financiranje tri centra za gospodarenje otpada. Jedan je Piškornica, drugi je Lećevica te treći Lučino Razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Projekti su vrijedni 186 milijuna eura, a dovršetak se očekuje 2028. godine.

Ministar Šušnjar je dodijelio ugovore za projekte u domeni istraživanja i razvoja. Danas 22 projekta vrijedna 33 milijuna eura, a u petak 16 projekata vrijednih 21 milijun eura. Puno projekata je vezano uz umjetnu inteligenciju i digitalni razvoj, a dio je vezan i uz proizvodne procese. Do kraja godine će biti podijeljeno ugovora u vrijednosti 110 milijuna eura", rekao je Plenković.

Stiže još novca iz EU

"S cijelim sektorom i svim dionicima imali smo mogućnost raditi na jačanju hrvatske poljoprivrede, ulagati dodanu vrijednost te razvoj proizvodnje. Mogli smo kroz dva izvora to lokalizirati. Jedan dio je kroz proračun, a drugi dio kroz raspravu o VFO-u od 2028. do 2034. godine. I tu smo dodijelili 44 ugovora vrijedna pet milijuna eura", rekao je Plenković.

"Poslali smo EK zahtjev za isplatu osme rate iz Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednog gotovo 900 milijuna eura. Ispunili smo sve indikatore i procese i očekujemo isplatu u siječnju sljedeće godine. Do kraja ove godine očekujemo isplatu 1,1 milijarde eura za sedmu ratu.

U poziciji smo da Hrvatska u roku, a to je krajem kolovoza, bude u poziciji ispuniti sve kriterije za isplatu devete i desete rate, što bi se trebalo dogoditi do kraja 2026. godine, odnosno do roka koji je i bio predviđen za apsorpciju sredstava iz NPOO-a. Dvije zadnje rate su teške 2,8 milijardi eura. Time ćemo apsorbirati sva bespovratna sredstva i zajmove, sveukupno vrijedna 10 milijardi eura.

Trebali smo istovremeno apsorbirati sredstva iz prošle i aktualne financijske perpsektive, NPOO-a i Fonda solidarnosti EU. Praktički smo 100 posto svega što nam je bilo na raspolaganju iskoristili. To pokazuje naše iskustvo u 13. godini članstva u EU te očekujem da se svi naši mehanizmi kontrole dignemo na dodatnu razinu i da ta sredstva dobro iskoristimo.

Dio sredstava bit će vezan za jačanje zdravstva, plinovode, autonomna vozila, jačanje pravosuđa, praćenje korištenja poljoprivrednog zemljišta...", naveo je Plenković.

Obnova i dalje traje

"Imali smo niz obljetnica - 30. obljetnica Daytonskog sporazuma gdje su u BiH okupili niz značajnih osoba, ljudi koji su radili na samom sporazumu, tako da su po meni, poruke od petka bile jako dobre i cijeli taj skup na visokoj razini.

U petak smo imali obilazak radova na zagrebačkoj katedrali. Radovi na obnovi su došli do faze da je unutrašnjost riješena i da će se održati ponoćka prvi put u katedrali nakon pet godina, odnosno nakon potresa. Dosad je uloženo 47 milijuna eura u obnovi katedrale. Ovaj projekt je dobio prestižnu nagradu u SAD-u. Projekt nije bio vezan samo uz zaštitu sakralne baštine, već je bio kompliciran projektantski, građevinski, arhitektonski, što govori koliko je zapravo obnova bila teška. Nadamo se da ćemo u idućim godinama financirati daljnju obnovu i dovršetak tornjeva, što će i završiti cijeli projekt.

U Mletačkoj ulici je obnovljen atelier Meštrović, što je investicija vrijedna pet milijuna eura. Mislim da je broj objekata koji se obnavljaju na Gornjem gradu u krugu od 300 metara toliki da bi mi trebalo još 10 minuta da sve nabrojim. Ali, to će ostati za dalje. U obnovu u Zagrebu smo uložili 2,4 milijarde eura.

U ponedjeljak smo na Banovini, u Sisku, Glini i Petrinji, gdje smo uložili 1,8 milijardi eura. Nekoliko višestambenih zgrada ćemo otvoriti. Preko 45 je otvoreno, a dovršit ćemo jo 15. Više od 1000 stambenih jedinica će biti useljeno.

Osuđivanje zločina

Izrazili smo sućut i osudili teroristički napad u Sydneyju, gdje je ubijeno 15 osoba. Poslali smo poruku podrške premijeru Albaneseu te čestitali vjernicima židovske vjeroispovjesti blagdan Hanuku.

Osudili smo i još jedno ubojstvo žene, 19. ove godine, koje se dogodilo prije nekoliko dana. Mi smo regulirali femicid kao posebno kazneno djelo. Uz Hrvatsku ovo kazneno djelo imaju definirani samo još Malta, Cipar, Belgija i odnedavno Italija.

Pooštravanjem kazni, radom s nadležnim tijelima, ali i udrugama civilnog društva koje imaju iskustva u praćenju žrtve od prvog nasilja pa do cijelog procesa rehabilitacije i odvajanja od nasilnika, unaprijedili sustav. Nažalost, jako je teško iskorijeniti ovaj grozan fenomen nasilja i moramo pojačati napore i izbjeći sistuacije da se od evidentiranog zlostavljača ne dođe u situaciju ubojice. To je zahtjev svim resorima, jako je težak posao, alati su tu. Jedan su same kazne za počinitelje, ako su one što više, onda će drugi alat, odnosno prevencija i odvraćanje nasilnika od počinjenja kaznenih djela, imati svoj efekt.

Ovo nije samo pitanje različitih institucija političke vlasti, već je i promjena ozračja u društvu. Trebamo biti tolerantniji, jačati obitelji, ali i kazne u smislu sudova, koje će pridonijeti da bude manje ovakvih kaznenih djela. Sućut obitelji poginule", dodao je Plenković.

Godišnji dodatak za umirovljenike

"Ovo je važan tjedan i za naše umirovljenike. Od petka 19. prosinca kreće isplata prvog godišnjeg dodatka na mirovinu za 1,2 milijuna naših umirovljenika. Ova mjera, koje nije bilo, ovo je pravo koje je ustanovila naša Vlada u dijalogu s HSU-om, SUH-om i MUH-om. Riječ je o vrlo snažnom doprinosu prihodima naših umirovljenika. Riječ je o 217 milijuna eura samo u ovoj godini. Želimo podsjetiti da smo u krizama imali 11 jednokratnih dodataka, gdje smo izdvojili 800 milijuna eura. Učinili smo napore u povećanju svih mirovina, onih najmanjih, obiteljskih, itd.

Želimo naglasiti kako ćemo ovim dodatkom prosječnu sveukupnu mirovinu dovesti na razinu veću od 700 eura, ali i želimo do kraja mandata doći na ono što je bila ambicija, da ona bude blizu 800 eura. To je naša zajednička zadaća i vodit ćemo računa o umirovljenicima", poručio je Plenković.

Europski plan za priuštivo stanovanje

"Jučer je EK objavila Europski plan za priuštivo stanovanje. Vrlo je dobro da je komisija prepoznala problem koji je očit u brojnim državama. Mi smo taj problem prepoznali i donijeli Nacionalni plan stambene politike čak i prije EK. Oni su vrlo kompatibilni, pratili smo cijeli proces, osobito regulaciju kratkoročnog najma, povećanje ponude i aktivacije praznih stanova, održivost i energetsku učinkovitost, kvlitetu stanovanja, jednostavnije prostorno planiranje.

Podcrtavam prostorno planiranje, jer su ova dva zakona koja su izazvala šušur, donesena u kontekstu mogućnosti izgradnje priuštivih stanovaza mlade na područjima urbanih sredina. Dakle, to je vrlo važan preduvjet za ispunjenje našeg strateškog cilja i svi oni koji su podržali zakon, nisu podržali nikakvu izmišljenu otimačinu, već su digli ruku za zakone koji će omogućiti JLS da bude nadležne za sve odluke. Ovaj zakon nameće brži ritam za donošenje odluka, jer se pokazalo da se od donošenje GUP-a do donošenje UPU-a prođe i preko 15 godina i ljudi ne mogu učiniti ništa na potencijalno građevinskim zemljištima, jer čekaju da se donesu dokumenti nižeg reda za koje je nadležna lokalna vlast

Broj reakcija ljudi u redu čekanja zbog toga, a koji reagiraju iznimno pozitivno prema ministru Bačiću, puno je ozbiljniji, argumentiraniji i istini za razliku od kakofonije koju slušamo od lijeve oporbe. Zato je važno da ljudi o ovim kompleksnim zakonima, znaju o čemu se točno radi. Zato molim ministre da u svim prigodama tumače bit ovih zakona.

Dakle, otkloniti teze o otimačini, jer to je samo politikanstki pristup ovih koji žele stvaranje kaosa i koji politički nastoje to umjetno iskreirati u zadnje dvije godine, ali i da stavimo to u kontekst Europskog plana priuštivog stanovanja i to je jedan korak prije što mi radimo", naglasio je premijer.

Kreće program priuštivog najma stanova

"U tom kontekstu najavljujem da će APN sutra objaviti javni poziv za vlasnike stambenih nekretnina koje nisu bile korištene najmanje dvije godine za program priuštivog najma. Dakle, to je poziv za sve one koji imaju nekretninu u svom vlasništvu, koje nisu u funkciji, ne živite u njima, ne dajete ih u najam, imate priliku sklopiti sporazum s APN-om, koji će preuzeti brigu, pronaći najmoprimca, voditi računa o pravnoj sigurnosti.

Dobit ćete sredstva u dva navrata unaprijed. Time ste mirni, nekretnina je u uporabi, a mlade obitelji imaju riješeno stambeno pitanje, naročito u većim gradovima. To je jedna od najvažnijih mjera koja će sutr dobiti veću dimenziju rješavanja pitanja demografije i podizanja nataliteta. Dok ljudi nisu riješili svoje stambeno pitanje, jasno je da nisu u istoj poziciji hoće li zasnovati obitelj i imati djecu. Ovo su važni trenuci za rješavanje jednog od ključnih pitanja hrvatskog društva u ovom mandatu", zaključio je Plenković.

GSV, Europsko vijeće...

"Imat ćemo sjednicu GSV-a, gdje ćemo sa socijalnim partnerima raspraviti sve važne teme, od novog proračuna, planova za iduću godinu. Dijalog i konzultacije su nam izzetno važni.

Europsko vijeće će sutra imati brojne teme na stolu, od pregovora za VFO, politiku proširenja i potporu financiranja Ukrajine.

U petak smo u Iloku na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. S dosadašnjih 2 posto prihoda dižemo prag na 10 posto za porezno priznate rashode darovanja. Dižemo mogućnosti kompanijama da imaju prostora podržati i razvijati naš sport. Riješit ćemo i pitanje financiranja velikih sportskih saveza. Sve ćemo riješiti s HOO-om te ćemo omogućiti pripreme za naše sportaše da se mogu pripremati za velika sportska natjecanja, poglavito za Zimske olimpijske igre", poručio je Plenković.