Hrvatski premijer je na 20. izdanju skupa na Bledu sudjelovao na panelu 'Bledski zalog: San ili stvarnost?' uz premijera Slovenije Roberta Goloba, crnogorskog premijera Milojka Spajića, albanskog premijera Edija Rame i povjerenicu Europske komisije za proširenje Martu Kos.

Bledski zalog odnosi se na odluku koja je 2023. donesena na tom skupu, a kojom je postavljen cilj da EU i zemlje zapadnog Balkana budu spremne za proširenje do 2030. godine.

Da stvari ne idu u tom smjeru pokazala je ranija izjava slovenskog premijera za Radioteleviziju Slovenije. Golob je rekao da su na Bled namjerno pozvani samo premijeri Albanije i Crne Gore jer žele poslati poruku da će 'pristupanje biti moguće prvo onima koji će ozbiljno provoditi reforme'.

Plenković je na panelu rekao da je proširenje, koje on snažno zagovara, dobilo novi zamah nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, no da 'nije toliko siguran' da je ono prioritet među državama EU-a.

'Srbija je na rubu građanskog rata'

Ključno pitanje, o kojem se u pravilu toliko i ne govori, pitanje su europskog proračuna i načina donošenja odluka – 'dva neizgovorena ključna elementa'. Plenković propitkuje hoće li veće članice primiti nove manje države sa 'skromnim' doprinosom europskom proračunu, ali s jednakim pravom glasa. 'Deset najbogatijih država financira 80 posto proračuna', podsjetio je.

Pozvao je na 'realističnost', kazavši da proširenja neće biti bez ispunjenih kriterija država članica te povoljnog političkog trenutka.

Trenutačno 'imamo blokiranu Sjevernu Makedoniju, Srbiju s više od dvije godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutarnjih nemira i prosvjeda, na rubu građanskog rata, Bosnu i Hercegovinu' u kojoj Milorad Dodik opetovano prijeti odcjepljenjem Republike Srpske, nastavio je premijer.

Plenković je kasnije, u izjavi novinarima, pojasnio svoju izjavu o 'građanskom ratu', kazavši da je u Srbiji nakon tragičnih događaja - masovnog ubojstva u beogradskoj školi te pada nadstrešnice u Novom Sadu - stvoreno 'ozračje' u kojem prosvjedi traju već više od dvije godine, što je 'stanje koje nije uobičajeno'.

Cilj njegove izjave na panelu stoga je bio da se publici koja 'ne prati sve detalje' situacije u Srbiji 'malo dočara kako to sve skupa izgleda, osobito zadnjih mjeseci'. 'Nemojte misliti da zagovaram takav scenarij, samo hladno opisujem', naglasio je.

Plenković je na panelu spomenuo je i slučaj Banjske, sukoba kosovske policije i dobro naoružanih Srba kod istoimenog manastira iz rujna 2023. godine, koji je prošao 'bez ozbiljnih izjava ili artikulacija ikoga u EU-u'. 'Pravili smo da se to nije dogodilo', naglasio je.

Plenković je stoga pozvao na 'trijeznost' oko pitanja proširenja i promjena globalnog konteksta, upozorivši da će treći akteri biti sve utjecajniji u zemljama kandidatkinjama što one duže budu izvan europskog saveza.

Postotak političke podrške europskom članstvu unutar tih zemalja nije dobar pokazatelj sam po sebi, jer su i Hrvati snažno podržavali ulazak u EU, a kad bi danas Hrvatska izašla na referendum, 'bilo bi 50-50'. 'Narativi su se promijenili. Ima toliko dezinformacija koje se šire, a ljudi u kontekstu tehnološke revolucije skloni su vjerovati lažnim informacijama. To je vječna bitka'.

O slobodi govora i cenzuri

Plenković je također u ponedjeljak da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju ostvarila najveći stupanj razvoja i sigurnosti u svojoj povijesti te je odbacio ocjene da zemlja klizi u povijesni revizionizam ili da su podjele u društvu dublje nego prije.

'Ako je danas Hrvatska gora nego što je bila 2013., dajte mi neki dokaz. U slobodi govora? Pa ne znam da li možemo biti slobodniji nego što jesmo. Hrvatska nije bila nikad razvijenija, ljudi nisu nikad bolje živjeli, nikad sigurnija, nikad integriranija među najrazvijenije zemlje EU', rekao je Plenković u izjavi novinarima na marginama Bledskog strateškog foruma. 'Neka mi bilo tko kaže što se to bilo kome uvjetuje, limitira, cenzurira', upitao je.

Premijer je istaknuo kako se u javnom prostoru 'permanentno nastoji kreirati atmosfera dramatičnosti', iako je, kako tvrdi, zemlja postigla značajne rezultate – od gospodarskog rasta, najnižeg stupnja nezaposlenosti, najvišeg kreditnog rejtinga u povijesti do ulaska u Schengen i Eurozonu. Dodao je kako Hrvatska iduće godine očekuje i članstvo u OECD-u.

O Thompsonu i Milanoviću

Osvrćući se na nedavne rasprave u javnosti o koncertu Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, Plenković je ocijenio kako se radi o pokušajima da se stvori percepcija povijesnog revizionizma.

'Na koncertu je bilo 500.000 ljudi, nije bilo ni jednog razbijenog izloga, ni jednog zapaljenog auta, a sada se raspravlja o pjesmi staroj 35 godina', rekao je premijer. Dodao je da je osobno bio na generalnoj probi uoči koncerta te naglasio da mu zbog toga nije žao.

'Drago mi je da sam bio. Moja djeca jako vole njegove pjesme, ljudi s kojima sam ja dobar vole njegove pjesme, meni kao premijeru je bilo u interesu da vidim kako ide priprema za događaj u mojem gradu u kojem sam se rodio, u kojem živim, u kojem dobijam izborne mandate, i u zemlji u kojoj sam najduže premijer u povijesti nezavisne Hrvatske', rekao je Plenković.

Poručio je kako njegova vlada ne promovira ustaštvo ni povijesni revizionizam. 'Stabilni smo što se tiče prava manjina, ona se poštuju, programi se financiraju. Jedno odlučno 'ne' fabriciranoj histerizaciji', istaknuo je.

Veliki dio podjela u hrvatskom društvu, ocijenio je premijer, potječe od predsjednika Republike Zorana Milanovića. 'Zato što dio ljudi, nažalost, vjeruje proruski orijentiranom predsjedniku koji je dva puta dobio potporu hrvatskih birača. On je stvorio atmosferu podjela', rekao je Plenković.

'Licemjeri nas napadaju da smo desni jer smo u koaliciji s DP-om. Posebno ću apostrofirati ljude koji tada nisu htjeli s nama ići u koaliciju, a to su IDS, lista Matije Posavca i Fokus. Oni nisu htjeli. Znate zašto nisu htjeli? Jer su se bojali lokalnih izbora i europskih izbora', smatra on prepisujući to - strahu od HDZ-a.

Dodao je kako se u javnosti nametnula podjela 'ili si čovjek ili si HDZ-ovac', a da na takve poruke 'lijeva scena nikada nije reagirala'. Kao primjer naveo je i zabranu Thompsonova koncerta u Puli te, kako je rekao, 'dvostruke kriterije' u pristupu kulturnih i političkih aktera.

Oštro je odbacio kritike iz oporbenih krugova i medija da njegova vlada tolerira ili potiče revizionističke pojave. 'Fabricirana je atmosfera, a mediji često daju lažne teze. Imali smo situaciju da se govorilo kako će koncert na hipodromu završiti tragedijom, a sada, kad nije bilo nikakvih incidenata, raspravlja se o tekstovima pjesama', kazao je.

Ujedno je podsjetio na, kako je rekao, 'lažnu tezu' s kojom je predsjednik Milanović pobijedio na izborima – da vlada planira slati hrvatske vojnike u Ukrajinu. 'Na temelju te laži on je dobio mandat, a mediji su tome davali prostor kao da se radi o realnoj opciji, iako to nikada nitko nije predložio', rekao je Plenković.

'Dakle, veliki dio odgovornosti za ovo snose ovi koji sada jedan drugom dobacuju takozvanu hiperventilirajuću histeriju. Ja vam samo nakon gotovo mjesec dana reduciranog, ne izričaja, nego broja nastupa, objašnjavam vam što se zbiva', rekao je premijer.

O Jergoviću

Na pitanje je li vladino priopćenje o književniku i novinaru Miljenku Jergoviću bilo hiperventiliranje sa strane vlade, odgovorio je da je ono 'bilo sasvim legitimno'. Povijesni revizionizam i ustašizacija Hrvatske je, kaže premijer, 'jedan bubble koji stvara lijevi politički establishment samo radi sebe, jer nemaju drugu temu'.

'Nemaju temu, nemaju rješenje. Izgubili su parlamentarne izbore nakon predsjedničkih izbora koji su dobiveni na lažnoj tezi da hrvatska vlada šalje hrvatske vojnike u Ukrajinu, što je notorna laž. Poraženi su teško na lokalnim izborima i sad im se kao melem na ranu stvorila lažna teza o povijesnom revizionizmu i ustašizaciji Hrvatske. Mislim, potpuni nonsens', istaknuo je.

Plenković je izjavio u ponedjeljak da međunarodna zajednica treba 'kreirati atmosferu' kojom će se izraelska vlada 'privoljeti' da promijeni stav prema rješenju dviju država kao izlazu iz višedesetljetnog izraelsko-palestinskog sukoba. >>Pročitajte više OVDJE<<

O Benkovcu i braniteljima

'Kakva je teza da u slobodnoj Hrvatskoj se ide napadati hrvatske branitelje, koga su oni branili?' upitao je Plenković referirajući se na incident u Benkovcu. Istaknuo je da nije za zabrane što se tiče financiranja kulturnih organizacija.

'Apsolutno nisam ni za kakve zabrane. Država je tu za sve građane i svi imaju pravo na svoje projekte. Ja sam uvijek za umjetničke slobode. Ako postoje ljudi unutar tih krugova koji idu korak dalje s malo jačim provokacijama, to je na njima. Nitko do sada nije znao za festival u Benkovcu, a sada svi znamo', rekao je premijer te nastavio:

'Iskreno, do sada nisam čuo ni za tog redatelja ni za taj festival. Kada sam pogledao što taj organizator objavljuje iz godine u godinu, moram reći - ne slažem se ni s tonom ni sa sadržajem. Meni je to potpuno nebitno, kao i taj festival. Štoviše, apeliram na sve da takve festivale jednostavno ignoriraju. Od toga na kraju koristi imaju samo oni s ljevice, i to usred ljeta, kada nemaju što drugo raditi', rekao je Plenković.