Svjetski čelnici okupljaju se u New Yorku da bi sudjelovali u tjednu na visokoj razini Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA), a na njoj će od 9. do 27. rujna govoriti predstavnici – najčešće šefovi država ili vlada – iz 193 države članice te dviju država promatračica: Svete Stolice i Države Palestine, piše Euronews.

State Department odbio izdati vize dužnosnicima Palestine

Ove godine palestinski će predstavnici sudjelovati putem videoveze jer je američki State Department odbio izdati vize dužnosnicima Palestinske uprave, uključujući predsjednika Mahmuda Abasa, navodeći kao razlog kršenje obaveza.

Rat u Ukrajini također će biti među glavnim temama. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi održati govor u srijedu, neposredno uoči četvrte godišnjice ruske invazije na njegovu zemlju, a govorit će i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, zamjenjujući predsjednika Vladimira Putina, čiji je nastup zakazan za subotu.

Na dnevnom redu bit će i rasprave o novim sankcijama Iranu, ciljevima klimatskih promjena i održivog razvoja, humanitarnim krizama te reformama operativnih kapaciteta UN-a u sklopu inicijative UN80, najavljene još u ožujku.

Palestina

Palestinska državnost bit će jedno od najvažnijih pitanja ovogodišnje Opće skupštine UN-a u trenutku u kojem raste međunarodni pritisak na Izrael zbog rata u Gazi, koji se približava drugoj godini, te zbog teške humanitarne krize koja je uslijedila. Velik dio međunarodne zajednice oštro kritizira izraelsku vladu i zbog planova na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i zbog širenja naselja, a koja se prema međunarodnom pravu smatraju ilegalnima.

Očekuje se da će brojne zemlje, uključujući Francusku, Belgiju i Maltu, danas formalno priznati Palestinu u nastojanju da održe vjeru u rješenje s dvije države.

Britanski premijer Keir Starmer u nedjelju je službeno potvrdio taj potez u sklopu koordinirane inicijative u kojoj sudjeluju i Australija i Kanada. U odvojenim izjavama te tri zemlje priopćile su da daju potpuno i bezuvjetno priznanje palestinskoj državi, unatoč protivljenju SAD-a i Izraela, a isto je učinio i Portugal.

Ove će objave zasigurno izazvati oštre kritike izraelskog premijera Benjamina Netanyahua jer će on u petak također govoriti na Općoj skupštini UN-a u New Yorku.

Sankcije Iranu

Svjetski čelnici raspravljaju o tome hoće li ponovno uvesti sankcije Iranu. U četvrtak istječe 30-dnevni postupak rješavanja sporova vezan uz nuklearni sporazum s Teheranom, a koji su pokrenule Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo – tzv. zemlje E3. One su predložile šestomjesečni rok za postizanje diplomatskog dogovora s Iranom, no Vijeće sigurnosti UN-a u petak je odbilo nacrt rezolucije o trajnom ukidanju sankcija, ostavljajući samo nekoliko dana za eventualni kompromis.

Europske zemlje traže ponovno raspoređivanje nuklearnih inspektora UN-a u Iranu, kao i jačanje angažmana sa SAD-om. Teheran pak ustraje na stajalištu da ne želi razviti nuklearno oružje.

Diplomatski kanali ponovno su se otvorili nakon završetka 12-dnevnog rata između Izraela i Irana. U lipnju je Izrael pokrenuo veliku vojnu ofenzivu protiv Irana, ciljajući političke i vojne lidere, nuklearna postrojenja, znanstvenike i strateške vojne lokacije. Američka vojska intervenirala je samo nekoliko dana nakon izraelskog upada, izvevši precizne napade na tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu.

Američki predsjednik Donald Trump tada je izjavio da je sedam bombardera B-2, svaki s dvije tzv. bunker buster bombe, uspješno 'uništilo' iranske objekte. Netanyahu je potvrdio tu procjenu, tvrdeći da je time iranski nuklearni program vraćen unatrag za nekoliko godina.

Teheran je, međutim, umanjio značenje napada, a vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, nazvao je Trumpove tvrdnje 'grubo pretjeranima'.

Pariški sporazum

Glavni tajnik UN-a António Guterres u srijedu će okupiti potpisnike Pariškog sporazuma da bi ažurirali svoje nacionalne utvrđene doprinose (NDC).

Sporazum, usvojen 2015., pravno je obvezujući međunarodni ugovor čiji je cilj borba protiv klimatskih promjena i ograničavanje globalnog zagrijavanja znatno ispod dva Celzijeva stupnja, a po mogućnosti do 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina.

NDC-i predstavljaju nacionalne akcijske planove za smanjenje emisija ugljika i razvoj inicijativa za čistu energiju. Prema sporazumu, svaka ih zemlja mora obnavljati svakih pet godina, uz sve veće ambicije i u skladu sa svojim kapacitetima.

Reforma UN-a

Jedna od ključnih tema bit će i reforma UN-a, poznata kao inicijativa UN80, a predstavljena je u ožujku kao odgovor na ozbiljno smanjenje financiranja te organizacije.

Naime UN se suočava s rezom od preko 500 milijuna dolara (426 milijuna eura) u svom redovitom proračunu, što uključuje smanjenje od oko 15 posto, uz rezove radne snage od gotovo 19 posto u odnosu na 2025. za fiskalnu godinu 2026.

Ti rezovi dolaze u trenutku u kojem se UN već bori s kroničnim problemima likvidnosti, pogoršanima neplaćanjem doprinosa SAD-a. Naime Washington je tradicionalno pokrivao oko 22 posto proračuna, a izvori iz UN-a tvrde da Trumpova administracija nije uplatila ništa otkako se on vratio u Bijelu kuću.

Guterres je najavio revidirani proračun od 3,24 milijarde dolara (2,76 milijardi eura), što je smanjenje u odnosu na dosadašnjih 3,7 milijardi (3,15 milijardi eura). Kako je istaknuo, cilj inicijative UN80 jest 'učiniti UN agilnijim, integriranijim, učinkovitijim i sposobnijim odgovoriti na današnje globalne izazove unatoč sve skromnijim financijskim resursima'.

Reforma je još uvijek predmet intenzivnih rasprava među državama članicama, a upravo je Opća skupština UN-a jedno od ključnih mjesta za nastavak tih razgovora.