Hrvatska komora arhitekata pozvala je u četvrtak donositelje odluka o zaštićenom kulturnom dobru - stadionu Poljud, da u raspravi o budućnosti tog objekta uključe relevantne stručnjake sa svjetskim referencama kako bi se, ističu, izbjegla politizacija i politički populizam.
U sklopu Dana arhitekata u Brelima održana je panel rasprava o stadionu Poljud nakon kojeg su donijeti zaključci koje potpisuje Hrvatska komora arhitekata. U njima se Gradu Splitu, Republici Hrvatskoj i Ministarstvu kulture i medija predlaže da se hitno formira stručno tijelo za projekt Poljud, kojeg bi uz predstavnike vlasnika stadiona - Grada Splita i predstavnike Ministarstva kulture i medija, činili i predstavnici arhitektonske struke sa svjetskim referencama, konstruktera, konzervatora i povjesničara umjetnosti.
Hrvatski arhitekti također predlažu da se provede detaljna i sveobuhvatna analiza stadiona Poljud koja uključuje i sve konstruktivne elemente i dijelove objekta, s preporukama za potrebne zahvate na cijelom arhitektonskom sklopu stadiona, ali i da se odluka o budućnosti Poljuda temelji isključivo na stručnoj ekspertizi međunarodno priznatih stručnjaka.
vezane vijesti
Hrvatska komora arhitekata smatra da je stadion Poljud hrvatsko, ali i svjetsko kulturno dobro i da kao takvo zaslužuje odnos primjeren vrhunskom spomeniku hrvatske i svjetske kulture, ističe se u priopćenju.
Navode i kako rješenje za Poljud, odnosno njegova temeljita i stručna rekonstrukcija ni na koji način ne prejudicira odluku države i grada o eventualnoj izgradnji novog stadiona na drugoj lokaciji u Splitu, ali ta moguća nova izgradnja ne smije ugroziti stadion Poljud i njegovu budućnost. Hrvatski arhitekti ističu i da je stadion trajno upisan u kolektivnu svijest i kulturni identitet Splita, Hrvatske i svijeta.
U priopćenju također ističu da se aktualne rasprave o rješenju za stadion u značajnoj mjeri vode populistički i navijački ostrašćeno, pri čemu se potpuno isključuje konzervatorska i arhitektonska struka. Naglašavaju i da je Poljud, kao zaštićeno kulturno dobro, jedan od najsvjetlijih primjera hrvatske Moderne te podsjećaju da ga je Ministarstvo kulture i medija zaštitilo kao nepokretno kulturno dobro. Iako to podrazumijeva obvezu brige, navode kako to ni grad ni država nisu činili u dovoljnoj mjeri tijekom posljednjih 30 godina.
U panel raspravi pod nazivom „Kome smeta Poljud?“ sudjelovali su hrvatski povjesničar umjetnosti Joško Belamarić, splitska urbanistica Jelena Borota, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Toma Plejić i umirovljeni profesor arhitekture, uvaženi arhitekt i dobitnik brojnih strukovnih nagrada Nenad Fabijanić.
Inače, Gradsko vijeće Splita nije, unatoč ranijim najavama, odlučivalo o raspisivanju savjetodavnog referenduma oko uklanjanja starog stadiona Poljud i gradnji novog na istom mjestu. Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta izjavio je kako će se najprije Ministarstvu kulture uputiti nalazi i dopisi statičara koji "pokazuju da Poljud nije u najboljem stanju" i kako bi konzervatori o tome mogli donijeti odluku.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek prethodno je rekla da će o Poljudu konačnu odluku donijeti konzervatorska struka. Tada je naglasila i da njezino Ministarstvo, kada je riječ o zaštićenim spomenicima, uvijek polazi od toga da je prva opcija njihova obnova, očuvanje i rekonstrukcija.
