Europski fondovi, koji se tradicionalno povezuju s infrastrukturom, razvojem i inovacijama, sve češće financiraju i projekte digitalne transformacije, pa i one povezane s Crkvom. U Grčkoj je tako niz crkvenih institucija kroz kohezijsku politiku dobio oko 25 milijuna eura za projekte koji uključuju virtualnu stvarnost, digitalne muzeje, pa čak i kampanje na društvenim mrežama i pisanje članaka za Wikipediju
Riječ je uglavnom o sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a on u okviru programa 'Digitalna transformacija' financira projekte modernizacije javnog sektora, piše grčki Efsyn, partner tportala na projektu EuSEE.
Među korisnicima su brojne crkvene institucije – od manastira na Svetoj Gori do metropolija i nadbiskupije u Ateni, ali i Katolička crkva u Grčkoj – ukupno njih 12.
Iako većinu sredstava iz programa dobivaju lokalne vlasti diljem zemlje, dio kolača otišao je i na projekte digitalizacije religijske baštine.
vezane vijesti
Virtualni muzeji, VR ture, ali i... članci na Wikipediji
Popis projekata pokazuje koliko je široko shvaćen pojam 'digitalne transformacije'.
Na Svetoj Gori razvija se tako 'Atoski digitalni repozitorij', vrijedan 2,4 milijuna eura, s ciljem predstavljanja povijesne uloge manastira u obnovi Grčke nakon 1923. godine.
Manastir Pantokrator planira virtualne ture i digitalni muzej, a metropolije ulažu u digitalizaciju artefakata, nabavu opreme poput tableta i računala te promociju u medijima.
U nekim projektima predviđeno je i pisanje sadržaja za Wikipediju, uz organizaciju događanja i razvoj interaktivnih izložbi.
Pritom se ističe projekt Atenske nadbiskupije, vrijedan gotovo 1,9 milijuna eura, a uključuje izradu strategije digitalnog marketinga i promociju na društvenim mrežama.
Još ambiciozniji je projekt Katoličke crkve u Grčkoj, vrijedan čak 9,1 milijun eura, koji uključuje stvaranje 'Digitalne arke' – platforme za pristup kulturnom sadržaju, ali i značajan dio sredstava namijenjen oglašavanju.
Neki projekti koriste napredne tehnologije poput proširene i virtualne stvarnosti, 3D skeniranja, interaktivnih mapa i digitalnih priča.
Primjerice, metropolija u Ftiotidi razvija platformu e-HolyMet, a ona omogućuje uranjanje u sadržaj putem AR i XR tehnologije, dok drugi projekti uključuju virtualne obilaske i čak tzv. ozbiljne igre, vrstu videoigara čija glavna svrha nije zabava, već najčešće edukacija.
Kritike i pitanja prioriteta
Iako se projekti formalno uklapaju u ciljeve digitalne transformacije, otvaraju se pitanja prioriteta i opravdanosti takvih ulaganja.
Kritičari upozoravaju da se znatan dio sredstava troši na promociju i digitalne sadržaje te da neki projekti uključuju i digitalizaciju materijala za muzeje koji još nisu ni izgrađeni.
Istodobno zagovornici tvrde da digitalizacija religijske (i kulturne) baštine može doprinijeti turizmu, obrazovanju i očuvanju identiteta.
Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.
