U vrijeme izraženih geopolitičkih napetosti i poremećaja na tržištu nafte, koji polako lansiraju cijene proizvoda i usluga prema gore, sve se češće govori o novoj financijskoj krizi. Neki idu toliko daleko da je uspoređuju s onom iz 2008. godine.

Toj su krizi prethodili signali upozorenja. Još godinu ranije propala su ulaganja u rizične američke hipoteke, a fondovi su morali zamrznuti povlačenje novca ili se ugasiti. Banke su obustavile međusobne transakcije u strahu da će ostati bez novca, što je bio okidač najprije za kreditnu krizu, a potom i za globalni financijski slom.

Sličnost i razlike

Slična je situacija i danas jer je nekolicina fondova objavila gubitke ili ograničila povlačenje novca. Čak i najveći igrači, BlackRock, Blackstone, Apollo i Blue Owl, suočili su se sa zahtjevima za povlačenje milijardi iz fondova privatnog kreditiranja.

'Postoje određene sličnosti s 2007. godinom koje mi ne daju spavati noću. Sličnosti su jasne slabosti u financijskom sustavu koje nisu pravilno procijenjene', rekao je za BBC glavni ekonomski savjetnik Allianza, Mohammed El-Erian, pri čemu izražava bojazan od negativnog scenarija.

'Odjednom svi koji su vam posudili novac žele ga natrag u isto vrijeme. Idući korak je da nešto što je počelo kao dobra ideja prerasta u nešto što prijeti nestabilnošću i, umjesto da koristi gospodarstvu, zapravo riskira da mu izmakne tlo pod nogama', upozorio je El-Erian.

Šef BlackRocka, Larry Fink, smatra pak da privatno kreditiranje ne predstavlja prijetnju. Dodaje da se problemi u pojedinim fondovima odnose na mali dio tržišta, iako je i njegov fond ograničio povlačenje sredstava. 'Ne vidim apsolutno nikakve sličnosti. Nula', rekao je Fink.

Energetski šok

Zanimljivo, u to se doba, kao i danas, cijena nafte naglo uzdignula. Barel je od početka do kraja 2007. godine porastao s 50 na 100 dolara, da bi 2008. dosegao cijenu od 147 dolara. Trenutno su cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, uz mogućnost da bi mogle i dalje rasti ako se ne pronađe rješenje za sukob na Bliskom istoku i otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Sarah Breeden, zamjenica guvernera Banke Engleske zadužena za financijsku stabilnost, očekuje da će burze u nekom trenutku pasti jer ne odražavaju mnoge trenutne rizike, a energetski šok jedan je od rizika za koji strahuje da bi se mogao poklopiti s drugima.

'Što se događa ako se niz ovih rizika ostvari u isto vrijeme? Veliki makroekonomski šok, uz istovremeni pad povjerenja u privatne kredite te korekciju vrijednosti povezanih s umjetnom inteligencijom i drugom rizičnom imovinom. Što se događa u takvom okruženju i jesmo li spremni za to', pita se Breeden.

AI balon pred pucanjem?

Drugi rizik koji ističe jest AI. Naime više od dva bilijuna dolara uloženo je u umjetnu inteligenciju, što su mnogi opisali kao balon, a čak 37 posto vrijednosti američkog indeksa S&P 500 koncentrirano je u samo sedam tehnoloških kompanija.

Rasprodaja dionica tih tvrtki uzdrmala bi povjerenje ulagača te potaknula slom, kakav je zabilježen na ulasku u novo tisućljeće. Naime pucanje dot-com balona izazvalo je recesiju 2001. godine.

Slabije vatrogasne mjere

Vatrogasne mjere koje su vladama i središnjim bankama bile na raspolaganju 2008. godine sad više ne postoje jer se u međuvremenu dogodio rast javnog duga. MMF upozorava da se današnji izazovi javljaju u vrijeme u kojem je 'prostor za djelovanje politika smanjen', a međunarodni odnosi narušeni.

Breeden je ipak optimistična u pogledu otpornosti banaka na šokove, isključivo zbog bolje kapitalizacije, a El-Erian se djelomično slaže s time.

'Nismo baš na teritoriju 2008. godine jer ne vjerujem da je bankarski sustav u opasnosti. Ali nalazimo se u trenutku sličnom onom u 2008. godini u smislu toga da bi financijski sustav mogao pogoršati ekonomske slabosti koje nas guraju u recesiju. Ekonomske i financijske slabosti obično pogađaju najranjivije segmente stanovništva. Oni imaju najmanju otpornost i obično su osobito teško pogođeni', zaključio je.