Oprez – to je glavna riječ koja se čula među sudionicima panela 'Budućnost EU financiranja: Odgovara li novi model kohezijske politike stvarnim potrebama?', u ponedjeljak održanog u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Panel i diskusija su održani ususret sastanku Odbora za proračune Europskog parlamenta (Budg), a on bi u srijedu trebao donijeti svoje stajalište o predloženom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i njime će odrediti sudbinu financiranja EU-a u idućih sedam godina.

Član tog odbora, HDZ-ov Karlo Ressler (EPP) očekuje da će Budg usvojiti stajalište koje će potom biti potvrđeno na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta (EP) i otvoriti vrata pregovorima s vladama država članica Europske unije. Međutim očekuje i da će pregovori biti teški te se odvijati u iznimno izazovnom geopolitičkom okruženju, a sudionicima panela je naglasio i da jednom kad se odluka o financijskom okviru, a koji bi trebao pokriti razdoblje od 2028. do 2034. godine, konačno donese, bit će ga jako teško promijeniti.

'Stoga treba postaviti pitanje jesu li predložena dva bilijuna eura za razdoblje od sedam godina dovoljna za sve prioritete i očekivanja građana, posebice imajući na umu potrebu otplate duga koji su preuzele države članice kako bi financirale oporavak od pandemije', rekao je Ressler.

Revizorski sud o tzv. megafondu: 'Jednostavnost nije spajanje više različitih politika'

Iz svoje perspektive eurozastupnika, istaknuo je da se EP zalaže za nove izvore financiranja zajedničkog proračuna, snažnu ulogu regija u odlučivanju koje projekte treba financirati, predvidljivost za krajnje korisnike koji bi se prijavili za financiranje, ali i očuvanje tradicionalnih politika kao što su kohezija i poljoprivreda.

Upravo su tradicionalne politike glavni detalj novosti koje je predložila Europska komisija (EK). Plan im je uvesti tzv. megafond, kojim bi prvi put pod isti okvir stavili ulaganja za poljoprivredu, koheziju, ribarstvo, migracije i socijalne politike. Također, dosad se financiranje fokusiralo na ostvarene troškove, ali sada EK želi fokus na konkretne rezultate, dakle reforme i indikatore, onako kako je to trenutno uređeno za dodjelu isplata iz nacionalnih planova oporavka i otpornosti (NPOO).

Alejandro Blanco Fernández iz Europskog revizorskog suda naveo je da EK svoje prijedloge opravdava pojednostavljenjem sustava i većom fleksibilnošću država članica koje bi time mogle brže reagirati na krize. Međutim navodi da predloženi sustav VFO-a pojednostavljuje posao EK-u jer će dobiti izvještaj na jednom papiru, ali ne i nacionalnim vladama.

One će, naime, morati mnogo više analizirati kako se i gdje financije daju kroz svoje nacionalne planove, a to bi moglo smanjiti, ovisno o nacionalnom zakonodavstvu, mogućnost lokalnih zajednica da same odlučuju koji su im projekti najbitniji u njihovim regijama. Iako navodi da je dosadašnji model imao problema, smatra da se ne treba uništavati ono što je do sada bilo dobro, stoga ne misli da je spomenuti megafond dobar korak naprijed.

'Kada je Europski revizorski sud uzastopno govorio da VFO treba biti jednostavniji, to ne znači da se različite politike moraju spojiti u jedan fond. To znači da ćete na kraju morati napraviti izvještaj koji će uključiti devet područja, što će politički zakomplicirati stvari. Najveća novost ovog modela je da su promijenili uloge u upravljanju fondovima. Trenutno u kohezijskoj politici imamo operativni program koji predlaže zemlja članica i potom ga odobrava Komisija, a u NPOO-u imamo nacionalni plan koji odobrava Vijeće EU-a. Time će Komisija dati svoju odgovornost Vijeću', naveo je španjolski revizor.

Neizvjestan dogovor do kraja godine: 'Kako će se raspodijeliti prioriteti?'

Njegova hrvatska kolegica iz Revizorskog suda, Ivana Maletić, upozorila je i na problem praćenja uspješnosti jer ono mora biti jednostavno za krajnje korisnike.

'Ako će od sada jedna udruga ili poljoprivrednik, poduzetnik morati uz pravdanje svojih troškova dodatno izvještavati kako njihov projekt ispunjava određeni cilj, imat ćemo dodatnu hrpu dokumentacije i time nismo ništa napravili. Znači važno je odmah u startu reći i prekinuti to. Kada se točno odredi smjer u kojem idemo, moramo napraviti sustav koji će pojednostaviti prijavu projekta i dobivanje novca bez dodatne dokumentacije', kaže Maletić.

Dodala je da je s prijedloga potrebno skidati stavke, a ne ih dodavati, jer bi kompliciranost mogla obeshrabriti poduzetnike da se prijavljuju na EU-ove fondove. Istaknula je da u nekim zemljama, pa i u Hrvatskoj, vidimo da projekt od 50 tisuća eura u pripremi zna koštati 10 tisuća eura zbog administracije te navela da 'nema smisla da se za 50 tisuća eura u startu daje 10 tisuća i onda još za provedbu dodatnih 10 tisuća eura'. Zbog svega toga nije sigurna kada bi se konačni odgovor o VFO-u mogao donijeti, kao i hoće li proračun doista moći biti fleksibilan ako se sve te politike stavljaju u jedan megafond.

'Znači, kohezijska politika se spojila sa sigurnosnom, s poljoprivrednom. Kako će se ti prioriteti raspodijeliti? Hoće li zakonodavci na kraju stvarno dozvoliti da država sama odlučuje koliko će dati poljoprivredi, koliko koheziji, a koliko za obranu i sigurnost? Rasprave o tome će dugo trajati', navela je Maletić.

Ministričini savjeti poduzetnicima: Počnite već sada rješavati dokumentaciju

Na nacionalnoj razini Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, naveo je kako se nada da će doći do promjena u predloženom okviru VFO-a, zapitavši se što ako neki kriterij za financiranje ne bude bio primjenjiv na Hrvatsku ili kontekst neke druge članice. S druge strane, naveo je da u Hrvatskoj samo dva od 18 ministarstava nisu sudjelovala u NPOO-u te da smo u korištenju tih sredstava postigli sjajne rezultate, što je vrijedno iskustvo.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman navela je da također očekuje da bi moglo doći do 'određene odgode' konačnog dogovora oko VFO-a zbog globalnih okolnosti. U razgovoru s novinarima navela je da načelno gleda na novi prijedlog kao priliku za 'bolju koordinaciju ulaganja kako ne bi došlo do preklapanja' te u komunikaciji sa županijama, gradovima i općinama nastoje obuhvatiti sve razvojne potrebe koje će se kombinirati u strateškom dokumentu.

Ministrica je prije panela, na kojem je sudjelovao njezin državni tajnik Domagoj Mikulić, navela da je prerano govoriti o konkretnim projektima koji bi se mogli financirati iz budućeg VFO-a, ali savjeti za one koji bi se htjeli uključiti vrlo su jasni.

'Želim apelirati na sve one koji imaju ambiciju sudjelovati u budućem višegodišnjem programu da već sada krenu s pripremom projektne dokumentacije i rješavanjem svih prethodnih pitanja. Znači, govorim o rješavanju zemljišnih pitanja i pripremi svih projektnih dokumenata kako bi se na vrijeme osiguralo da budu spremni za provedbu i da mogu povući sredstva. Bitno je istaknuti i da će ti projekti biti u skladu s novim prioritetima, čiji je naglasak na konkurentnosti, produktivnosti i ulaganjima u klimatsku prilagodbu. No ne treba zanemarivati i ono što je Hrvatskoj u tom kontekstu važno, a to su provedba tradicionalnih politika te ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj, uz smanjivanje regionalnih razlika', zaključila je ministrica.