Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje kojim se zgrada Name u zagrebačkoj Ilici dosuđuje kupcu - tvrtki Izbor šesti, kojoj se nalaže i da u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja uplati oko 12 milijuna eura razlike između ponuđene cijene od preko 17 milijuna i nešto više od pet milijuna eura uplaćene jamčevine
Sudskim rješenjem kupac je obvezan s nekretninom kupiti i preuzeti inventar te opremu koji se nalaze u zgradi Name u Ilici i to po knjigovodstvenoj vrijednosti na dan primopredaje nekretnina, kao i sa stečajnim upraviteljem sklopiti ugovor o kupoprodaji inventara i opreme u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina, odnosno 30 dana od dostave drugostupanjske odluke.
Ako tvrtka Izbor šesti ne sklopi ugovor o kupoprodaji inventara i opreme u navedenom roku, dosuda nekretnina će se oglasiti nevažećom, ističe se u rješenju suca Nikole Ribarića.
Obvezno preuzimanje zaposlenika i nastavak poslovanja iduće dvije godine
Osim toga, kupac je obvezan s nekretninom kupiti trgovačku robu po nabavnoj vrijednosti i prema popisu na dan primopredaje nekretnina te je dužan nastaviti poslovanje i preuzeti zaposlenike u iduće dvije godine, računajući od dana predaje nekretnine.
Tvrtka Izbor šesti kao kupac mora sa stečajnim upraviteljem sklopiti ugovor-sporazum o nastavljanu poslovanja i preuzimanju zatečenih zaposlenika u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina te je obvezna, u navedenom roku, preuzeti zaposlenike, njih oko 140, tako da svakom od njih ponudi ugovor o radu pod istim uvjetima kakve je imao.
'Ukoliko kupac ne sklopi ugovor-sporazum o nastavljanju poslovanja i preuzimanju zatečenih zaposlenika u navedenom roku te ne potpiše ugovore o radu sa zaposlenicima koji su prihvatili ponuđene ugovore, dosuda nekretnina će se oglasiti nevažećom', navodi se u rješenju.
Sudska odluka uslijedila je desetak dana nakon što je stečajni upravitelj Name Damir Mikić potvrdio Hini da se Nama u zagrebačkoj Ilici zatvara, odnosno definitivno prestaje s poslovanjem pod tim nazivom nakon završetka prodaje, a nakon toga uslijedit će prodaja Name na Kvaternikovu trgu.
'Ukupna potraživanja vjerovnika Name d.d. u stečaju koja nisu podmirena okvirno iznose između 25 i 30 milijuna eura, što znači da od prodaje robne kuće u Ilici neće biti moguće podmiriti sve vjerovnike pa će u tom smislu, nakon završetka procesa prodaje robne kuće u Ilici, započeti postupak prodaje robne kuće na Kvaternikovom trgu i to pod istim uvjetima pod kojima je prodavana i robna kuća u Ilici', zaključio je Mikić.
Potvrdio je i da država i Grad Zagreb nisu koristili pravo prvokupa u postupku prodaje Name.
Budući novi vlasnik zgrade Name u zagrebačkoj Ilici, tvrtka Izbor šesti, još je lani sredinom listopada uplatila 5147 milijuna eura, ali se još nije oglasila o svojim planovima i namjeni zgrade u Ilici.
Tvrtka Izbor šesti osnovana u kolovozu 2025.
Izbor šesti tvrtka je, kako se navodi u sudskom registru, osnovana u kolovozu 2025. godine te joj temeljni kapital iznosi 2500 eura, a sjedište joj je u Solinu. Kao osnivači su navedeni Nina Banović i Ivan Budalić, a kao članovi uprave i direktori Andrija Banović i Ante Budalić.
Banovići su široj javnosti poznati kao bivši vlasnici optičkog lanca Anda – lidera u toj djelatnosti na hrvatskom tržištu, a Budalići su aktivni u nekretninskom sektoru, odnosno u iznajmljivanju i upravljanju nekretninama.
Iako novi vlasnici još nisu predstavili svoje planove, nagađa se da bi, nakon isteka obveznog dvogodišnjeg razdoblja zadržavanja postojećeg stanja, u prostor u Ilici mogli dovesti velike brendove poput Zare, s kojom Budalići već imaju iskustva u nekadašnjoj robnoj kući Maja u Splitu.
S druge se strane u kuloarima spominje i moguća kasnija prenamjena robne kuće u svojevrsni boutique hotel, iako za eventualnu prenamjenu te zgrade postoje značajna ograničenja.
Riječ je o jednoj od najreprezentativnijih zagrebačkih nekretnina s kraja 19. stoljeća, nekadašnjoj robnoj kući Kastner i Öhler.
Inicijativom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture prije nekoliko godina upisana je u Registar kulturnih dobara te je propisana njezina preventivna zaštita kao pojedinačnog kulturnog dobra na, kako se navodi, rok od četiri godine.
Pritom se zaključuje da preventivna zaštita propisuje očuvanje izvornih obilježja građevine, uličnih pročelja, gabarita, katnosti i sačuvanih dijelova interijera, ali i trgovačku namjenu.