ZVONKO MAKOVIĆ UPOZORAVA:

'MSU bi se uskoro mogao početi raspadati'

zvonko maković

zvonko maković

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić/tportal.hr

Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković tvrdi da bi se novi Muzej suvremene umjetnosti brzo mogao početi raspadati, jer su u zdanje ugrađeni jeftini, neotporni materijali i protupožarni plin koji je odavno zabranjen u Europskoj uniji, a od 1. siječnja 2010. i u Hrvatskoj. Tvrdi da je lexanu, prozirnom plastičnom materijalu od kojeg je sagrađen dobar dio MSU, vijek trajanja samo 10 godina

'Uzeo sam komad tog lexana i pritisnuo rukom. Puklo je već na lagani pritisak! Užasnuo sam se i zatim sam otišao na internet i otkrio da je vijek trajanja tog materijala 10 godina. Kasnije su mi to potvrdili i neki stručnjaci rekavši mi da se lexan koristi za privremene građevine', smatra Maković. Da je trajnost lexana kratka, svatko se može uvjeriti ako pita bilo kojeg proizvođača tog materijala.

Arhitekt Ljubomir Mišćević tvrdi da postoji kvalitetan lexan, otporan čak i na metke, ali i jeftin, kojem vijek trajanja uistinu nije dulji od 10 godina.

'Sve ovisi o tome koja je vrsta lexana ugrađena. Ako je ugrađen najjeftiniji, onda je to strašno', tvrdi Mišćević. Arhitekt Igor Franićostao je nedostupan, a pročelnik Gradskog ureda za graditeljstvo Davor Jelavić kaže da je sve napravljeno prema propisima.

'Lexan je vječni materijal, barem koliko je meni poznato. Ali ja nisam upoznat s detaljima', rekao je Jelavić. Leonardo Miše, direktor tvrtke Polikarbonati, koja je za MSU i nabavila lexan, nije bio raspoložen za razgovor s novinarima. Rekao je tek da je od lexana napravljen krov na Poljudu.

Maković upozorava da to nije jedini opasan propust u gradnji MSU. Tvrdi kako je u zidove ugrađen i protupožarni plin koji je odavno zabranjen javnim institucijama u EU.

Najvjerojatnije je riječ o plinu halonu koji se naširoko primjenjivao u zaštiti prostorija. No do kasnih 80-ih brojna su znanstvena istraživanja dokazala da je Halon 1301 kemikalija koja uništava ozon. Zbog toga je izbačen iz upotrebe 1994, dok je za zemlje u razvoju u koje spada i Hrvatska određen krajnji rok 1. siječnja 2010. Dakle, izvođač je očito iskoristio krajnji zakonski rok jer je MSU završen krajem 2009, a troškovi gradnje su se s predviđenih 270 milijuna kuna popeli na 470 milijuna kuna pa ispada da je kvadrat stajao 4.660 eura.

Ta je računica predstavljena na tribini Academije Moderne, održanoj u četvrtak, na kojoj su sudjelovali Nikola Polak, Vjeran Zuppa, Mladen Lučić, Janka Vukmir, Zvonko Maković i Damir Sokić.

Oni su oštro kritizirali gotovo svaki aspekt muzeja. Iako je Maković naglasio da za probleme odgovornima prvenstveno smatra vlasnika muzeja, odnosno Grad, kritike nije bila pošteđena ni ravnateljica Snježana Pintarić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi