Još u travnju 2025. Trump je izjavio da je s Rusijom postigao okvirni dogovor o miru, prema kojem bi anektirani poluotok Krim trebao ostati u sastavu Rusije. Međutim, Pierre Thielbörger, profesor međunarodnog prava na Sveučilištu Ruhr u Bochumu, po tom pitanju je jasan.

'Dogovor između Rusije i SAD-a o teritoriju Ukrajine bez pristanka te države je pravno nezamisliv, čak i ako se politički to čini sve vjerojatnijim', rekao je profesor za Tagesschau.

Međunarodno pravo počiva na načelu suverene jednakosti svih država, što znači da dvije države ne mogu sklapati sporazume na štetu treće države. Svaka odluka o teritoriju Ukrajine bez njenog pristanka krši njezinu teritorijalnu cjelovitost i može predstavljati kršenje zabrane uporabe sile.

Zauzeti teritoriji su i dalje dio Ukrajine

Poluotok Krim, kao i četiri upravna područja – Luhansk, Donjeck, Zaporižja i Herson – međunarodno su priznati kao dio Ukrajine. Činjenica da Rusija kontrolira i anektira dijelove tih područja ne mijenja njihovu pravnu pripadnost.

Referendumi održani na tim teritorijima 2014. i 2022. godine nisu priznati kao legitimni jer nisu ispunjavali uvjete za slobodno i pošteno glasanje, a održani su pod pritiskom i u uvjetima rata.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je u srpnju 2025. potvrdio da je Rusija u okupiranim područjima od 2014. do 2022. uspostavila sustav teškog kršenja ljudskih prava, uključujući ciljana vojne napade, pogubljenja civila i ukrajinskih vojnika, mučenja, protjerivanja, te suzbijanje ukrajinskog jezika u školama.

Zbog ovakvog stanja ne može se smatrati da su održani referendumi bili u skladu s međunarodnim pravom. UN-ova Opća skupština više puta je potvrdila njihovu ilegalnost i odbacila bilo kakve promjene u statusu tih područja.

Samoodređenje naroda vs. teritorijalni integritet države

Rusija se poziva na tzv. načelo samoodređenja naroda, tvrdeći da stanovnici tih područja žele odcjepljenje od Ukrajine. Međutim, međunarodno pravo to načelo tumači vrlo restriktivno – dopušta unutarnju autonomiju manjina, ali pravo na odcjepljenje postoji samo u ekstremnim slučajevima sustavne represije i teških kršenja ljudskih prava.

U slučaju Krima i istočne Ukrajine takvi uvjeti nisu ispunjeni.

Mogu li Ukrajina i njezina vlada dobrovoljno odustati od teritorija?

U slučaju da Trump i Putin sklope sporazum o ustupanju dijelova Ukrajine, i ukrajinska vlada tome da zeleno svjetlo, međunarodno pravo dopušta takav dogovor samo ako je to 'zakonit i dobrovoljan čin' ukrajinske strane, bez prisile ili prijetnji.

No, kako objašnjava Thielbörger, u trenutnoj situaciji s intenzivnim ruskim napadima i pritiskom SAD-a na smanjenje vojne pomoći, teško je zamisliti da bi ukrajinska vlada mogla donijeti takvu odluku dobrovoljno.

Također, međunarodno pravo razmatra ulogu stanovništva na spornom teritoriju, pa neki stručnjaci smatraju da i oni moraju dati pristanak.

Ukrajinska ustavna regulativa o teritoriju

Ukrajinski ustav jasno predviđa referendum ako se mijenja teritorij zemlje, što bi bilo nužno u slučaju ustupanja dijelova zemlje. Ustav bi se najvjerojatnije morao i promijeniti jer se u njemu eksplicitno navode sva četiri sporna područja kao dio Ukrajine.

Iako pravna situacija u Ukrajini ne utječe na međunarodno pravo, politički će imati ključnu ulogu u bilo kakvoj mirovnoj regulaciji.