sat neće trajati 45, nego 60 minuta?

Drugo poluvrijeme kurikularne reforme: Divjak najavila uvođenje cjelodnevne nastave - od 8 do 17 sati; ništa od devetogodišnje osnovne škole

  • Autor: Z. K./Hina
  • Zadnja izmjena 19.06.2020 17:24
  • Objavljeno 19.06.2020 u 17:02
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Uvođenje cjelodnevne nastave drugo je poluvrijeme kurikularne reforme koje bi trebalo izravno pridonijeti poboljšanju obrazovnih postignuća učenika, istaknula je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak na predstavljanju strateškog okvira programa cjelodnevne nastave

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja strateški okvir programa "Cjelodnevna nastava". Napomenula je kako Ministarstvo prije nekoliko godina počelo pripremati taj program u suradnji sa Svjetskom bankom, a njegova eksperimentalna provedba trebala je početi već iduće školske godine.

Ali, objasnila je ministrica, pandemija COVID-19 odgodila je njezinu eksperimentalnu primjenu no vjeruje ne i njezinu punu implementaciju koja bi trebala početi 2023. i biti dovršena 2027.

Tako bi, najavila je ministrica, eksperimentalna primjena trebala početi na jesen 2021. i time bismo imali dvije školske godine u kojima ćemo, prije početka njezine pune implementacije, sagledati izazove i pokušati na njih što kvalitetnije odgovoriti.

Hrvatska ima najmanji broj nastavnih sati u EU

Divjak je podsjetila na dva glavna razloga zašto je program pokrenut - prvi je taj što hrvatski obrazovni sustav obuhvaća najmanji broj nastavnih sati od svih zemalja EU. To pak, objasnila je, dovodi do toga da učenici dosta rade i uče kod kuće, jedan je od glavnih razloga i za mnoge privatne plaćene instrukcije, a i roditelji moraju brinuti gdje će im biti djeca dok oni rade. Pritom, dodala je, važno je spomenuti i problem što jedna trećina škola u Hrvatskoj radi u smjenama, ali te škole pohađaju dvije trećine učenika.

Drugi razlog je velika nejednakost u ishodima obrazovanja u Hrvatskoj jer broj obveznih sati nastave izravno korelira s uspjehom učenika na PISA testovima i bitno utječe na uspjeh posebice učenika iz obitelji slabijega socioekonomskog statusa.

Zato, ocijenila je ministrica, najveću korist od dužega boravka u školi koji bi, ako se uzme u obzir i neobvezni (fakultativni program) trajala od 8 do 17 sati, a s obveznim dijelom do 15 sati, trebali imati upravo učenici slabijega socioekonomskog statusa. Podsjetila je kako po rezultatima PISA istraživanja iz 2015. o matematičkim vještinama više od polovice učenika s najlošijim rezultatima potječe upravo iz te skupine,.

Blaženka Divjak

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić

I dok je, istaknula je, europski prosjek kojemu težimo 7500 obveznih nastavnih sati nastave, Hrvatska bi, sa sadašnjih manje od pet tisuća obveznih nastavnih sati nastave, nakon što se provede program cjelodnevne nastave, trebala doći do 6405 sati obveznih nastavnih sati nastave u osnovnoj školi.

Produljenje školskoga sata učinkovitije nego 9-godišnja osnovna škola

Ministrica Divjak podsjetila je na četiri strateška cilja zbog kojih treba uvesti cjelodnevnu nastavu. To su poboljšanje obrazovnih postignuća učenika i osiguranje jednakih mogućnosti svim učenicima za cjeloviti razvoj, poboljšanje dobrobiti učenika i njihovih obitelji, te povećanje autonomije i odgovornosti škola i osnivača.

S tim u vezi, izvijestila je o rezultatima istraživanja koji govore o tome da bi se broj obveznih nastavnih sati nastave prije mogao postići tako da se školski sat produlji s 45 minuta na 60 minuta, nego da se uvede devetogodišnje osnovno obrazovanje. Najbolji rezultati se pak mogu ostvariti tako da bude obvezno i srednjoškolsko obrazovanje do stjecanja prvoga zvanja, odnosno desetogodišnje obvezno obrazovanje.

Ministrica je govorila i o procjeni financijskih ulaganja vezanih za program cjelodnevne nastave, koji se dijele na infrastrukturna ulaganja u razdoblju od 2021. do 2027. te na godišnje povećanje u državnome proračunu kod pune implementacije.

U oba slučaja iznijela je podatke koji se odnose na razumne racionalizacije i procjene potrebnih novčanih iznosa bez bilo kakvih racionalizacija.

Tako, za infrastrukturna ulaganja uz razumne racionalizacije treba između 250 milijuna i 280 milijuna eura, a 600 milijuna eura bez ikakvih racionalizacija.

Kada je pak riječ o godišnjem povećanju financiranja obrazovanja za dodatne učitelje, pomoćnike u nastavi i kuharice uz subvencioniranu prehranu, uz racionalizaciju trebalo bi 17 milijuna do 50 milijuna eura uz povećanje norme nastavnika na 20 do 22 nastavna sata, a 150 milijuna eura procjena je bez ikakvih racionalizacija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!