Nesavjesni poljoprivrednik sredstvo za tretiranje boba kupio je - i najvjerojatnije prošvercao - iz susjedne Srbije. O svemu se oglasio i Hrvatski pčelarski savez.

Masovni pomor pčela u istočnoj Slavoniji potresao je pčelarsku zajednicu i otvorio ozbiljna pitanja o sigurnosti i edukaciji u poljoprivredi. Više stotina košnica nestalo je u svega nekoliko dana, a pčelari sumnjaju na zakašnjeli i nedozvoljeni tretman usjeva.

Ispred svake košnice – tisuće mrtvih pčela. Neke još trzaju nogama, većina beživotno leži. Ivan Dumenčić, iskusni pčelar iz Vukovara, kaže da ovakav prizor neće nikada zaboraviti.

'Mogao sam vidjeti na svim podnicama ispred svih pčelinjih zajednica gomile mrtvih pčela. Jednostavno nisam znao što se događa, a onda sam shvatio, nakon kratkog vremena, da se dogodilo teško trovanje', kazao je Dumenčić za HRT.

Pčele su poletjele u potragu za cvjetnim nektarom, no umjesto života pronašle su otrov. Pčelari sumnjaju da je uzrok nestručno i neodgovorno tretiranje poljoprivrednih kultura, konkretno boba, i to baš u razdoblju kada su pčele najaktivnije u oprašivanju.

'Dogodio se tretman u krivo vrijeme. Svi oni koji su tretirali bob u prvoj polovici svibnja s dozvoljenim sredstvima, njima se nije dogodio nikakav pomor', pojašnjava Dumenčić.

I gotovo tri tjedna nakon incidenta, posljedice su vidljive – i zastrašujuće. Pčele i dalje odumiru.

'U košnicama jednostavno nema više živućih pčela, a i ta mala količina koja je ostala je omamljena, odnosno zatrovana. Pitanje je samo kada će i ona uginuti', kaže Dumenčić.

Tretiranje otvorenih usjeva kada su pčele najaktivnije može imati pogubne posljedice. Iako većina pesticida ima oznaku da su "sigurni za pčele", njihova upotreba u krivom terminu može izazvati masovno trovanje.

Zlatko Tomašić, pčelar iz Sotina, upozorava da se šteta prelijeva i na druge sektore.

'Ta neodgovornost pojedinaca utječe ne samo na pčelare, nego i na sve druge ljude, na ratare koji će izgubiti prinose jer su uništeni oprašivači', poručuje.

Pčelarski savez: Pčelari imaju pravo tražiti naknadu štete

Iz Hrvatskog pčelarskog saveza pozivaju na hitnu i sustavnu edukaciju poljoprivrednika kako bi se spriječili slični incidenti.

Ako se zna tko je izazvao pomor, pčelar ima pravo tražiti izravnu naknadu štete. No ako se uzrok ne može utvrditi, država obeštećuje pčelare kroz mjeru V. ruralnog razvoja.

'Sanacija je u tijeku, vosak se pretapa, košnice se dezinficiraju. No pitanje ostaje, hoće li se šteta ikada moći nadoknaditi', zapitao se Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Pčelari u Slavoniji sada čekaju konkretne mjere – i odgovornost onih koji su svojim postupcima prouzročili veliku štetu, ne samo pčelarima, već cijeloj zajednici.