Europski parlament usvojio je u utorak pregovaračko stajalište o novom višegodišnjem proračunu Europske unije u kojemu traži zasebna i dostatna sredstva za poljoprivredu i koheziju, kao i značajnu uloga gradova i regija u osmišljavanju razvojnih prioriteta.
U usvojenom stajalištu u utorak s 370 glasova za, 201 protiv i 84 suzdržanih, eurozastupnici traže "zasebno i odgovarajuće financiranje" zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), zajedničke ribarstvene politike, kohezijske politike, Europskog socijalnog fonda i unutarnjih poslova u okviru planova za nacionalna i regionalna partnerstva.
vezane vijesti
Parlament traži da se u novom VFO-u za ZPP izdvoji 433,01 milijardi eura, za ribarstvo i akvakulturu najmanje 7,29 milijardi eura, a za kohezijsku politiku, odnosno za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond i Interreg najmanje 306,93 milijardi eura, sve u tekućim cijenama. Istovremeno za prioritete poput konkurentnosti, sigurnosti i obrane Parlament predlaže 659,70 milijardi eura, 70 milijardi eura više od Komisije.
Parlament tvrdi i da se predloženim planovima o nacionalnim i regionalnim partnerstvima, kojima se različite politike objedinjavaju u jedan plan za svaku državu članicu, "stvara nepotrebna konkurencija za financijska sredstva među korisnicima i politikama", kao i da se time "isključuje regionalne i lokalne vlasti i relevantne dionike iz svrsishodne uloge u oblikovanju prioriteta", na što eurozastupnici ne pristaju.
Hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ), izvjestitelj za Uredbu o planovima o nacionalnim i regionalnim partnerstvima, rekao je Hini da je "ideja tog okrupnjavanja nešto što je kontroverzno od samog početka" i da će biti važno osigurati "da i nakon 2027. godine razvojne potrebe i Hrvatske i Europe budu zadovoljene".
Na raspravi uoči glasanja, hrvatski eurozastupnik Zelenih Gordan Bosanac poručio je da se "nacionalni planovi ne smiju odobriti ako gradovi, općine i regije neće biti za stolom i raditi planove zajedno s premijerima".
Vlastita sredstva
Europski parlament ne želi da se otplata duga prelama na teret novih i starih prioritetnih politika EU-a te u usvojenom pregovaračkom stajalištu "poziva Vijeće da odblokira zastoj pregovora koji traje od 2020. o paketu novih istinskih vlastitih sredstava kako bi se dosegao prihod od najmanje 60 milijardi eura godišnje".
Europska komisija je u srpnju prošle godine predložila novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura, ali u taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun prema prijedlogu Komisije iznosi 1.816 bilijuna eura. Europski parlament traži da se cijeli iznos od dva bilijuna eura namijeni za proračunske programe, a otplata duga financira novim vlastitim proračunskim prihodima.
Po tome bi proračun iznosio 1,27 posto BND-a Europske unije, a otplata instrumenta EU iduće generacije koje iznosi dodatnih 0,11 posto BND-a isključilo bi se iz te gornje granice. Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuje se na 25 do 30 milijardi godišnje.
"To će predstavljati ogroman teret koji će se teško moći nadići nekim drugim načinima", rekao je Ressler, koordinator Europske pučke stranke za proračun, o nužnosti uvođenja novih vlastitih sredstava.
Parlament naglašava u izvješću da je potrebno razmotriti pristojbu na digitalne usluge, na usluge internetskih igara na sreću, proširenje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama ili pristojbu na kapitalne dobitke od kriptoimovine.
