tko ne govori istinu?

Kolakušić tvrdi da je podnosio kaznene prijave, šef DORH-a o tome nema pojma. Otkrivamo u čemu je problem

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 30.05.2019 09:47
  • Objavljeno 29.05.2019 u 19:59
Dražen Jelenić / Dražan Dizdar

Dražen Jelenić / Dražan Dizdar

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek / Davor Puklavec

Komentirajući izvrstan rezultat bivšeg suca Mislava Kolakušića na izborima za Europski parlament, glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić nije štedio budućeg europarlamentarca. Na novinarski upit što se događa s kaznenim prijavama koje je Kolakušić podnio Jelenić je odgovorio da koliko je njemu poznato, 'nije bilo baš kaznenih prijava'. Kako nije, kad je kaznena prijava još u travnju objavljena na web stranici Kolakušićeve udruge Antikorupcija?

Mislava Kolakušića, koji je progovorio protiv 'sustava pravosuđa nemoćnog u borbi protiv korupcije', Jelenić je kritizirao kazavši kako se u svojoj kampanji 'bivši sudac Kolakušić ponašao kao političar, a ne kao pripadnik pravosuđa, a i to mu je onda donijelo očito i politički uspjeh'.

Na upit reporterke Dnevnika Nove TV Ivane Pezo Moskaljov što je s kaznenim prijavama za koje Kolakušić tvrdi da ih je podnosio, ali su one ignorirane, Jelenić je odgovorio kako ih on nije zamijetio.

'Koliko je meni poznato, nije bilo baš kaznenih prijava', poručio je glavni državni odvjetnik.

Na internetskoj stranici Kolakušićeve udruge Antikorupcija još u travnju objavljena je vijest o podnošenju kaznene prijave protiv Nine Radića, predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu.

Kaznenu prijavu protiv Radića, istina, ne potpisuje predsjednik udruge Mislav Kolakušić, nego njezin izvršni direktor Dražan Dizdar. Prijava je podnesena zbog sumnjive dodjele čak 7.113 sudskih predmeta na zagrebačkom Trgovačkome sudu u prethodne dvije godine. U toliko je predmeta, naime, umjesto automatske dodjele izabrana metoda odabira točno određenoga suca, dok su svi ostali suci isključeni iz mogućnosti sudovanja u određenim predmetima, tvrde u Antikorupciji.

Kaznena prijava

Kaznena prijava

Izvor: Screenshot / Autor: Antikorupcija

Iz udruge su tom prilikom priopćili da navedena brojka pobuđuje ozbiljnu i opravdanu sumnju u manipuliranje dodjelom sudskih predmeta.

'Dodjela predmeta jednome rješavatelju u 20 posto, a primjena iznimki u 42 posto slučajeva pokazuje da su propisi o automatskoj dodjeli mrtvo slovo na papiru i da služe samo kao paravan za arbitrarnu dodjelu 'bitnih' predmeta, ali i za mobing pojedinih rješavatelja kojima se na taj način mogu dodjeljivati najteži predmeti bez ikakve mogućnosti utjecaja na to', priopćila je Kolakušićeva udruga.

  • +22
  • +19

Mislav Kolakušić održao konferenciju za novinare

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Kaznena prijava podnesena je Općinskom državnom odvjetništvu u zagrebačkoj Selskoj ulici, vidljivo je iz zaglavlja prijave, ali na tom dokumentu nema urudžbenog broja.

Na upit tportala je li udruga Antikorupcija u travnju 2019. podnijela kaznenu prijavu protiv Nine Radića, kako je objavljeno na internetskoj stranici udruge, odgovorila je zamjenica općinskog državnog odvjetnika Ksenija Jurin-Panić.

'Kaznena prijava koju navodite u svom upitu ustupljena je na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu – Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta', navela je Jurin-Panić u odgovoru iz kojeg proizlazi da je Dražen Jelenić, praktički, bio u krivu.

Međutim, nedugo nakon toga stigao je novi odgovor iz Općinskog državnog odvjetništva.

'Nastavno na ranije dostavljeni Vam odgovor, ukazujemo kako se ne radi o kaznenoj prijavi već o predstavci naslovljenoj 'kaznena prijava'', stoji u tom odgovoru iz kojeg priozlazi da je Dražen Jelenić, faktički, bio u pravu.

  • +18
  • +15

Predstavljanje Dražena Jelenića

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Tportal je upit o Kolakušićevim kaznenim prijavama poslao i glasnogovornici DORH-a Martini Mihordin, a njezin odgovor još uvijek nije stigao.

DORH na svojim stranicama tumači da je kaznena prijava zapravo 'obavijest državnom odvjetniku o postojanju osnovane sumnje da je određena osoba počinila u zakonu propisano kazneno djelo'.

'Prijavu može podnijeti svaka osoba jer je u interesu države otkriti počinitelje kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti. Prema tome, svaka pravna i fizička osoba koja ima ozbiljna i određena saznanja o kaznenom djelu i počinitelju može o tome izvijestiti policiju, odnosno podnijeti na zapisnik prijavu u državnom odvjetništvu ili policiji', objašnjava DORH, dodajući da Zakon o kaznenom postupku ne određuje pojam kaznene prijave niti njezin sadržaj.

Stoga iz DORH-a naglašavaju da kaznena prijava nije obična obavijest o nekom događaju, već 'ona ima formalan učinak jer je državni odvjetnik dužan po njoj postupati i utvrditi je li prijava osnovana, a u slučaju odbačaja prijave o tome izvijestiti osobu oštećenu kaznenim djelom'.

DOKTOR PROSVJEDNIK

Dražan Dizdar - noćna mora glavnih državnih odvjetnika

Dražan Dizdar bivši je supredsjednik stranke Slobodna Hrvatska, osnovane u veljači 2016. godine, nakon što je dvije trećine aktivnih članova Živog zida, nezadovoljnih načinom vođenja stranke, pristupilo inicijativi Slobodna Hrvatska. Članovi stranke tada su poručili da će se u svom političkom djelovanju 'beskompromisno zalagati za humanističke vrijednosti', a osnovni cilj djelovanja stranke bit će stvaranje pravednijeg, socijalno osjetljivog i ekonomski održivog društva.

Stranka se ubrzo našla u predizbornoj koaliciji 'Nema prodaje', oformljenoj za parlamentarne izbore 2016., zajedno sa Nezavisnom listom Stipe Petrine, Pokretom Zajedno i ORaH-om. Dizdar je tada izjavio da je koalicija tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu uručila zahtjev u kojem se traži njegova ostavka, a isto su poslali i na adrese 15 županijskih i 22 općinska državna odvjetnika. Poručili su da Hrvatska treba državnog odvjetnika koji će procesuirati pretvorbeni i privatizacijski kriminal i biti noćna mora korumpiranim političarima, a ne njihov partner u ozakonjenju kriminalnih djela kojima su hrvatsko društvo bacili na koljena.

Dizdar je doktorirao na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio prodekan za poslovnu politiku i financije, a danas je redoviti profesor u trajnom zvanju. Objavio je brojne znanstvene radove iz područja sportske znanosti i autor je sveučilišnog udžbenika 'Kvantitativne metode'.

Više o Dizdaru može se doznati u njegovoj biografiji

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!