Odmah nakon što je iz Kine stigla senzacionalna vijest da su tamošnji znanstvenici uspješno klonirali dva dugorepa makaki majmuna, Zhong Zhonga i Hua Hua, krenule su rasprave o svrsi, kao i etičkim implikacijama takvog dostignuća. Damir Mihelić sa Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kaže da se radi o velikom znanstvenom uspjehu
'No tek treba vidjeti kako će se majmuni razvijati, hoće li se moći razmnožavati i hoće li se patološki ponašati', navodi Mihelić.
Objašnjava da je, kad je riječ o kloniranju, problem u tome što se na novu jedinku prenose i sva negativna svojstva koja imaju kromosomi te nemaju mogućnost poboljšanja jer se radi o samo jednoj i uvijek istoj stanici.
vezane vijesti
Ostvarenje je postignuto u procesu koji se naziva transferom jezgre somatske stanice (SCNT), a riječ je o prijenosu jezgre stanice, koja uključuje njezin DNK, u jajnu stanicu kojoj je uklonjena jezgra.
Mihelić vjeruje da bi idući korak mogao biti kloniranje gorile ili orangutana, koji su puno sličniji nama, ali ako su već klonirali primata, vjeruje, onda vjerojatno mogu učiniti to i s čovjekom.
>>> Nakon gotovo 20 godina znamo da smrt ovce Dolly nije povezana s kloniranjem
Kinezi tvrde da im kloniranje čovjeka nije cilj. Znanstvenici s Instituta za neuroznanost Kineske akademije znanosti u Šangaju izjavili su da bi njihov rad trebao biti koristan za medicinsko istraživanje jer će omogućiti proučavanje bolesti kod genetski identičnih majmuna.
'Ljudi su primati. Tehnička zapreka za kloniranje primata, uključujući ljude, sada je uklonjena', rekao je profesor molekularne i stanične biologije Mu-ming Poo, koji je sudjelovao u nadgledanju programa u spomenutom institutu.
'Odlučili smo ukloniti tu barijeru kako bismo stvorili životinjske modele što su korisni za medicinu, za ljudsko zdravlje. Nemamo namjeru primijeniti ovu metodu na ljudima', istaknuo je.
Kritika na račun ovog dostignuća odmah je stigla iz Vatikana. Predsjednik Papinske akademije za život Vincenzo Paglia poručio je da nije dobro sve što je moguće.
'Uvijek moramo razmotriti utjecaj naših intervencija na ekosustav i odmjeriti rizik činjenja grešaka u upravljanju novim praktičnim znanjima koja bi nas u budućnosti mogla dovesti do intervencija na ljudskom tijelu', poručio je Paglia.
Od rođenja ovce Dolly 1996. znanstvenici su klonirali više od 20 vrsta sisavaca, uključujući pse, mačke, svinje, krave i konje - ponije, istom metodom stvorili su i ljudske embrije, ali do sada nisu uspjeli napraviti bebe u kategoriji primata, kojoj pripadaju majmuni i ljudi.
Ovo dostignuće bi se, kaže Mihelić, govoreći o životinjama, moglo koristiti za određene organe i sustave, no postavlja se pitanje je li to etično. Kaže da je mnogo straha vezano uz kloniranje, ali da je tako bilo i s matičnim stanicama kad se tek počelo raditi s njima pa su sada normalna stvar.
'Je li etično žrtvovati mladu životinju da moja starija životinja dobije zdravi organ, to su stvari o kojima se može razgovarati, ali ja bih prvi bio protiv da se takve stvari rade zbog reprodukcije organa', naglašava Mihelić.
No, objašnjava, ako uspijete klonirati životinju, ne morate dopustiti da se u potpunosti razvije te u određenoj fazi embrionalnog razvoja možete ga zaustaviti. Hipotetski bi bilo moguće uzgajati samo organe poput jetara ili bubrega.
>>> Je li Britanija zaista odobrila kloniranje djece?
U slučaju klona je, naglašava, pozitivna stvar to što je nova jedinka identična starijoj od koje je stvorena. 'Klon je imunološki isti i nema mogućnosti odbaciti bubrege ili srce prilikom presađivanja organa', navodi Mihelić.
No naglašava da se brojna etička pitanja javljaju pri samom spomenu kloniranja.
'Hoće li to netko iskoristiti za kloniranje ljudi i određene negativne stvari, to su stvari o kojima možemo samo spekulirati', kaže Mihelić.
Za razliku od razvoja atomske bombe, čije širenje svjetske sile neuspješno pokušavaju zaustaviti, a za čiji su razvoj potrebni ogromni resursi, za kloniranje je potreban samo laboratorij.
