Ova poboljšanja, zajedno s kineskim protupodmorničkim oružjem i razvojem 'Podmorskog Velikog zida', mogla bi donijeti probleme američkim podmornicama u Prvom otočnom lancu, ako dođe do rata između Pekinga i Washingtona, posebno zbog Tajvana.

Važnost Prvog otočnog lanca

U potencijalnom sukobu između SAD-a i Kine u Zapadnom Pacifiku, Prvi otočni lanac, koji se proteže od Japana do Filipina i zatvara kinesku obalu, vjerojatno bi bio strateški važan. Američka vojska očekuje da će Kina pokušati uskratiti pristup i kontrolu u tom području prijetnjama američkoj zračnoj i pomorskoj sili.

Za američke podmornice, kineska složena mreža senzora i sustava protupodmorničke borbe, kao i flota sve boljih podmornica, ključne su prepreke za njihove vjerojatne uloge u ratu s Kinom: torpediranje kineskih brodova i napadanje vojnih baza projektilima.

Analitičari Kraljevskog instituta za usluge (RUSI), Edward Black i Sidharth Kaushal, napisali su ovog tjedna da sve šira mreža podmorskih senzora i tihi dizelski motori podmornica Kine „mogu predstavljati stvarnu prijetnju podmornicama SAD-a i drugih saveznika“ koji pokušavaju obraniti Tajvan unutar Prvog otočnog lanca. Kineska flota podmornica uglavnom se sastoji od konvencionalnih dizelsko-električnih podmornica, nuklearnih sustava koji trebaju gorivo. Kina ih gradi već desetljećima, ali su dugo smatrane bučnijima od američkih podmornica. Bučna podmornica lakše se otkriva i ranjiva je na napad.

Do 2030. povećava broj plovila

Kina je u meuvremenu zamjenila svoje podmornice s novim tipovima. Washington se trenutno suočava s velikim kašnjenjima i povećanjem troškova u većini svojih brodograđevnih programa, uključujući i nove podmornice. Prognoze procjenjuju da će do 2030. godine Kina imati 55 konvencionalnih podmornica, 13 nuklearnih podmornica i osam nuklearnih balističkih podmornica, što predstavlja porast od 10 plovila u odnosu na 2020. godinu.

Izvještaji poput izvještaja Pomorskog rata u američkom Pomorskom ratnom koledžu o kineskim podmornicama iz kolovoza 2023. procjenjuju da je Kina na rubu proizvodnje „podmornica svjetske klase na nuklearni pogon“ te da se njen rad na nuklearnoj propulziji, tihoj tehnologiji, senzorima i sposobnostima oružja sve više približava na razinu naprednijih ruskih podmornica. S rastućim kapacitetima svojih brodogradilišta, Kina može nastaviti graditi nove podmornice i činiti ih ozbiljnijim prijetnjama.

Kao što su Black i Kaushal napisali, 'Ako se kvalitativna poboljšanja kombiniraju s proizvodnim kapacitetima, Kina će vjerojatno početi izazivati pomorsku dominaciju SAD-a pod vodom.'

Projekt Podmorski Veliki zid

Posljednjih godina, Peking je pokrenuo projekt 'Podmorski Veliki zid' u Južnom kineskom moru, dizajniran za praćenje površinskih i podvodnih plovila. Oprema se kreće od oružja na vlastitim brodovima i bespilotnih sustava do mreže podvodnih hidrofonosnih sustava koji dokazano omogućuju Kini da prati velike površine mora, osobito u Prvom otočnom lancu.

SAD koristi slične sustave za praćenje koji presijecaju ključne točke i uobičajena operativna područja. Ovi tipovi senzora omogućuju zapovjedniku flote da detektira kretanje neprijateljskih podmornica i brzo odgovori, premještanjem konvoja ili nekako drugačije.

I drugi tehnološki razvoj također ima za cilj poboljšanje kineskih senzora u tom području. Black i Kaushal citiraju nedavne kineske članke koji tvrde da će napredak u umjetnoj inteligenciji „olakšati detekciju i praćenje čak i najtiših podmornica, čak i u prisutnosti aktivnih mamaca i tehnika izbjegavanja. To će smanjiti preživljavanje neprijateljskih podmornica na '5 posto'.“

No, razvoj kineske flote podmornica i njezina daljnja ulaganja u protupodmorničku borbu i tehnologije senzora mogli bi izazvati ključne zabrinutosti za SAD ako odluči intervenirati u blokadi ili invaziji Tajvana.