DRUGA STRANA FORBESOVE ETIKETE

Je li doista Split najbolji grad za život i poslovanje?

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 03.05.2015 07:35
  • Objavljeno 03.05.2015 u 07:35
kartolina Split

kartolina Split

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: iStock

Vijest da je Split proglašen 'najboljim hrvatskim gradom za život i poslovanje' u istraživanju koje je za časopis Forbes proveo tim predvođen istraživačicom na Ekonomskom institutu u Zagrebu Maruškom Vizek, nemalo je iznenadila i same Splićane. U tipičnoj mješavini lokalpatriotizma i sarkazma, najčešće pitanje koje se postavlja jest - ako smo mi najbolji, kakvi su tek ostali?

Za kriterije istraživanja, inače provedenog u svih 127 zajednica koje se u Hrvatskoj službeno naziva gradovima, postavljeni su brojni statistički pokazatelji poput indikatora poslovne uspješnosti poduzetnika, podataka o izvršenju gradskih proračuna, ali i pokazatelja kvalitete života mjerenog brojem kulturnih aktivnosti, razine obrazovanja ili prosječne neto plaće. Ukupno, zaključio je Forbes, 'turizam je potpuno obuzeo Split i on blista, a prolazi i kroz poslovnu transformaciju'.

Vrijedi ipak napomenuti da je po broju nezaposlenih upravo Splitsko-dalmatinska županija već desetljećima neslavni hrvatski rekorder i ima ih više čak i od dvostruko većeg Zagreba.

Splitski sociolog sa zadarskom adresom Mirko Petrić, inače viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, smatra da se radi o dosta neutemeljenim i neznanstvenim metodama i da je ključno pitanje - za koga bi Split uopće mogao biti najbolji grad za život i poslovanje

'Za njegove građane, ili za turiste i investitore?' pita se Petrić. Posljednjih godina on temeljito analizira učinke turističkog buma u svim dalmatinskim gradovima, a najvećem Splitu već odavno je predvidio sudbinu Dubrovnika, gdje je broj stanovnika gradske jezgre sa sedam tisuća spao na samo šest stotina.

'Ako se u tom istraživanju fokus stavlja na društveni razvoj, treba kazati da su ekonomske prognoze neodržive. Ovakve titule možda su dobre infuzije i nije loše da se na ovaj način o gradu govori, to je dobar image making i očito je da je zbilja poželjan. Turizam je Splitu donio neke dobre stvari, ali ipak - jasno je da će bum trajati još samo koju godinu', smatra Petrić.

'To nije samo moje mišljenje, takav je stav i bankara koji daju kredite za kupnju ili uređenje turističkih apartmana. Kad razina interesa splasne, dogodit će nam se balon kao što je bio slučaj sa skupim stanovima; tada će se građani naći u problemima, a sa stajališta investitora ili banaka situacija će biti genijalna', dodaje Petrić.

Ovaj sociolog prošle je godine proveo istraživanje o razini 'pametnosti' dalmatinskih gradova i došao do zaključka da je problem u iznimno lošem upravljanju resursima i kontinuitetu nekompetentnih elita kojima nedostaje šira slika o tome što se uopće događa u svijetu.

Konkretno, u Splitu se događa eksploatacija koja je neodrživa jer uništava osnovne resurse. Jede se vlastita supstanca i nedostaje intelektualnog kapitala koji bi je oplodio. Stanovi se prodaju ili iznajmljuju, ljudi čak napuštaju svoje domove usred ljeta - pa što je to nego najprimitivniji oblik ekonomskog privređivanja', pita se Petrić, posebno zabrinut za stanje Dioklecijanove palače. Jezgra Splita, naime, posljednjih je godina pod strahovitim pritiskom turizma i trenutačno prolazi kroz transformaciju.

'Ako se to nastavi ovim tempom i ako se ljudi do kraja isele iz Palače, ona više nikome neće biti zanimljiva. Već danas u njoj ćete češće pronaći restorane koji nude bakalar s narančom, nego autohtonu hranu, iako bi nju mogli skuplje plasirati i prodati. Turistički status lako se izgradi, ali se još brže gubi, a ovakva razina interesa jednostavno ne može trajati vječno', upozorava Petrić i na pitanje u što bi se Split izrodio da se eventualno ugasi turizam, odgovara vrlo kratko - u Detroit

'Ali ipak, treba nešto priznati: u Hrvatskoj, ovako jadnoj kakva već jest, Split je u nelošem položaju i većina gradova puno je iza njega. Rijeka, recimo, više nema nikakve resurse, a čak ni luku ne može dati u koncesiju. Ono što Splitu definitivno nedostaje jest to da prestane biti 'grad vječnih potencijala' i kroz sustav omogući onom malo broju iznimno nadarenih ljudi da dođu do izražaja. Ovih dana grad je konačno dobio nekakvu kulturnu strategiju i kakva god ona bila, uši mi je zaparala izjava dogradonačelnika da je to prva dugoročna strategija u posljednjih dvadesetak godina. Hitno trebamo promisliti kamo želimo ići...', zaključuje Petrić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!