Dok je međunarodno pravo diljem svijeta zamijenila logika tko je jači taj tlači, vojni stručnjak Marinko Ogorec je upozorio da prema Hrvatskoj dolaze teritorijalne pretenzije iz Mađarske i Srbije. To treba imati na umu te ističe da je Hrvatskoj u interesu imati jake vojne snage
Prve generacije ročnika obveznog vojnog roka u Hrvatskoj u ponedjeljak kreću s dva mjeseca obuke, a geopolitičke tenzije, logika sile i naoružavanje nama susjednih zemalja, izaziva zabrinutosti za nacionalnu sigurnost Hrvatske.
U razgovoru za RTL, vojni analitičar Marinko Ogorec upozorava da Hrvatska treba posebno pratiti dvije zemlje: Srbiju i Mađarsku.
'Mađarski premijer Viktor Orbán već je nekoliko puta jasno pokazao određene apetite (prema dijelovima hrvatskog teritorija op.a) sa svojim famoznim šalovima i kartama. To bi trebalo tretirati kao ozbiljnu stvar. Političar i državnik njegovog ranga ne bi si to smio olako dozvoljavati (...) Imaju sve sustave koji su potrebni za vođenje obrambenog djelovanja. Vojska je uravnoteženo strukturirana i u tom kontekstu ima odgovarajuće snage za svoje potrebe', istaknuo je Ogorec, prenosi Danas.hr.
S druge strane, tu je Srbija, s kojom već poslovično Hrvatska ima napetosti, ali i iskustvo agresije devedesetih. Vojni stručnjak ističe kako Hrvatska trenutačno ima protuzračnu obranu samo za male visine, te je to jedna od manjkavosti domaće obrane. Susjedna zemlja s druge strane, bolje stoji, ali uz neke upitnike.
'Srbija ima sustave protuzračne obrane za male i srednje visine, pa čak u određenom segmentu i za veće visine. Pitanje je koliko su integrirani jer se radi o različitim sustavima: kineskim, domaćim, ruskim, pa čak i francuskim. Problem je sve to uvesti u jedan integrirani sustav protuzračne obrane. Nisam siguran koliko je to kod njih moguće, ali ti sustavi postoje (...) Srbija trenutačno ima više tehnike, veće oružane snage i veću vojnu proizvodnju. Što se tiče borbene motivacije, želim vjerovati da je naša motivacija i dalje snažna, kao devedesetih', navodi Ogorec.
Tko je jači, taj je kovači
Do sada su se trzavice i oštre retorike sa susjedstvom ostale na riječima. Ali, kada se prisjetimo svrgavanja Madura u Venezueli, aktualnog rata u Ukrajini kao i aktualnog američko-izraelskog rata s Iranom, Ogorec ističe da to treba uzeti u obzir jer ovi događaji 'pokazuju stvarnost'.
'A stvarnost je: tko je jači, taj je kovači. Drugim riječima, međunarodno pravo takvo kakvo jest, kao da se počelo primjenjivati na način da se odnosi na sve osim na mene. Takva situacija ne bi se trebala tolerirati. Međutim, okolnosti nalažu da se i o tome treba razmišljati', upozorio je.
Uz dvije spomenute zemlje, pojedine pozive na osvajanje Istre, stižu i iz Italije, a kao sigurnosni izazov ne smije se zanemariti ni susjedna BiH. Ipak, Ogorec ne smatra da je tu prijetnja toliko značajna.
Bosna i Hercegovina je opterećena vlastitim problemima. Ima puno unutarnjih pitanja koja mora riješiti. Terorizam je moguć posvuda i odasvud. Vidimo da je značajan broj migranata došao u Europu iz zemalja zahvaćenih ratovima. Schengenski prostor je porozan, a terorizam ne poznaje granice. Nisam siguran da u BiH ima više terorističkih ćelija nego što ih već ima u zapadnoj Europi', rekao je Ogorec.
Ako susjed donese snajper, pitate se zašto
Oči treba držati otvorene, ali vojni analitičar navodi kako su odnosi ipak najzategnutiji sa Srbijom te za nju postoji prava 'sigurnosna dilema'.
'Ako vidite da susjed donese kući pušku, možda ide u lov. Ako donese snajper, pitate se zašto. Ako donese strojnicu, to je znak za uzbunu. Tako je i među državama. Ako Srbija ima PZO sustave, to može biti obrana. Ali ako razvija raketne sustave dometa 150 kilometara, onda se postavlja pitanje čemu to služi. To je logika sigurnosne dileme', pojasnio je Ogorec.
U svakom slučaju, Hrvatska je ponovno vratila obvezni vojni rok tijekom kojeg mladići mogu birati između vojne ili civilne službe. One s prigovorom savjesti oko oružja i potencijalnog ubijanja, priprema se za rad u spašavanju u slučaju vojne ugroze ili prirodnih katastrofa. To je važno, jer, ističe vojni stručnjak, ljudi koji imaju iskustvo Domovinskog rata su danas prestari da bi mogli braniti Hrvatsku.
'Hrvatskoj je u interesu imati jake, kvalitetne i dobro opremljene oružane snage. Naš teritorij je prekrasan, prebogat i prelijep i oduvijek je bio interesantan susjedima. Ako je stoljećima bio interesantan, zašto mislimo da danas ne bi bio? Jamac sigurnosti su samo dobre i osposobljene oružane snage", napomenuo je Ogorec.