RATNI ZLOČINI

'Hrvatska je skupo platila grešku sa Sanaderom. Kosovo mora naučiti nešto iz toga'

21.05.2024 u 18:28

Bionic
Reading

Dok se Kosovo približava članstvu u Vijeću Europe, čime ostvaruje i pristup Europskom sudu za ljudska prava, stručnjaci su za BIRN rekli da ta zemlja mora uzeti u obzir pogreške Hrvatske u vođenju suđenja za ratne zločine bez prisutnosti optuženika

Naime Europski sud za ljudska prava (ECHR) presudio je u veljači 2015. da Hrvatska nije omogućila pošteno suđenje bivšem pripadniku srpske paravojske Mili Sanaderu kada je osuđen za ratne zločine u odsutnosti. Presuda Europskog suda za ljudska prava uslijedila je 24 godine nakon što je Sanader u rujnu 1991. osuđen na 20 godina zatvora zbog umiješanosti u ubojstvo 27 hrvatskih ratnih zarobljenika u Petrinji, donosi BIRN.

Sanader je osuđen u odsutnosti s još trojicom pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, a žalio se 18 godina nakon izricanja presude na ponovnoj raspravi u njegovoj nazočnosti 2009. godine. Vrhovni sud Hrvatske potom je odbio njegovu krivnju dvije godine kasnije, 2011. Ipak, Europski sud za ljudska prava priopćio je da Hrvatska nije u potpunosti poštivala pravo Sanadera da se sam brani jer 'nije imao priliku osporiti činjenična utvrđenja presude kojom je osuđen'.

Kosovo je također uvelo suđenja u odsutnosti za ratne zločine, no od kraja rata vrlo malo osumnjičenih završilo je na sudu, uglavnom zbog nedostatka pravosudne suradnje sa Srbijom, piše BIRN. Kosovsko tužiteljstvo je 14. svibnja priopćilo da je podiglo jednu optužnicu u odsutnosti protiv tri osobe optužene za ratne zločine, a lani je podignuto osam optužnica u odsutnosti protiv 61 optuženika.

'Kosovo mora učiti iz hrvatskog primjera'

I dok je Kosovo fokusirano na suđenja ratnim zločincima, stručnjaci su 25 godina nakon Domovinskog rata upozorili da mora učiti iz hrvatskog primjera. To znači da se od njih očekuje da rigorozno slijede zakonske procedure.

U ožujku je Odbor za politička pitanja i demokraciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) izglasao preporuku da se Kosovo pridruži Vijeću Europe, unatoč protivljenju Srbije. Usvajanjem ovog mišljenja, PACE je konačno proslijedio konačnu odluku Odboru ministara, zadnjoj prepreci prije članstva.

Od tada je članstvo Kosova uvjetovano konkretnim potezima za uspostavu Udruge općina sa srpskom većinom, što je postalo jasno kada se kosovski premijer Albin Kurti sastao s veleposlanicima Francuske, Njemačke, Italije, Britanije i Sjedinjenih Država početkom svibnja.

Naim Qelaj, kosovski ombudsman, rekao je za BIRN da su 'standardi ECHR-a vrlo jasni: povećati profesionalne kapacitete sudaca kako bi se izbjegle bilo kakve potencijalne proceduralne pogreške i kako bi se poštovali minimalni standardi' i prava optuženih.

'Važno je za pravosudni sustav da zna da bi sva ta suđenja mogla završiti pred Europskim sudom za ljudska prava. To je bilo skupo za Hrvatsku jer su predmeti koji su išli pred Europski sud za ljudska prava bili pozitivni za optužene. Tako je Hrvatska, povrh pravosudne, pretrpjela financijsku štetu', rekao je Qelaj.

'Sudovi u Hrvatskoj nisu uspjeli izgraditi standard suđenja temeljen na činjenicama i dokazima koji potvrđuju te činjenice... ovo se ne smije ponoviti na Kosovu', upozorio je.

  • +16
Ispraćaj 41. hrvatskog kontingenta u operaciju potpore miru KFOR na Kosovu (ilustrativna galerija) Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Optuženik mora biti svjestan optužbi

Proceduralna jamstva uključuju pravo na odgovarajuću obranu, pravo na obavijest o procesu protiv njih i pravo na ponovno suđenje, a jedno od ključnih pitanja je to što će biti teško provjeriti je li osoba obaviještena o postupku koji se vodi protiv nje.

Ombudsman Qelaj rekao je za BIRN da kosovsko zakonodavstvo pruža 'minimalne odredbe koje stvaraju mogućnost da se jamstva provedu u postupku u odsutnosti'.

Odvjetnik s Kosova Artan Qerkini rekao je za BIRN da se 'osobi ne može suditi u odsutnosti ako se ne ulože svi razumni napori da se osigura sudjelovanje u suđenju'.

Zakonski okvir Kosova nalaže da se poziv za sudsku raspravu objavi u službenim novinama, zatim u općini u kojoj je optuženi imao zadnje prebivalište te na web stranici tužiteljstva i suda.

U slučaju da optuženik nije dostupan ili se ne pojavi na sudu, čak ni 'nakon svih ovih napora, tada se suđenje može nastaviti u njihovoj odsutnosti'.

Amer Alija, odvjetnik Fonda za humanitarno pravo Kosovo, smatra da će biti teško osigurati sve navedeno.

U ožujku 2022. BIRN je izvijestio da u slučajevima koji se tiču ratnih zločina počinjenih tijekom rata na Kosovu 1998.-99., pravna suradnja između dviju zemalja gotovo da i nije postojala, a situacija se otad nije promijenila.

U presudi Europskog suda za ljudska prava Sanaderu stoji da nema dokaza da je on bio obaviješten o slučaju, odnosno da je izostao sa suđenja u Hrvatskoj jer je pokušavao pobjeći od pravde.

'Nije dokazano da je imao bilo kakva saznanja o svom kaznenom progonu i optužbama protiv njega ili da je nastojao izbjeći suđenje ili se nedvosmisleno odrekao svog prava da se pojavi na sudu', navodi se.

Zato je Hrvatskoj naloženo da Sanaderu isplati 4000 eura odštete i 2500 eura troškova.

Dokumenta navodi da su hrvatska pravosudna tijela sudila oko 38 posto optuženih za ratne zločine u odsutnosti 2017., a u prosjeku 70 posto u razdoblju od 2020. do 2023. godine.

Izazovni slučajevi za odvjetnike

Prema riječima stručnjaka, odvjetnici na Kosovu mogli bi se suočiti s mnogim preprekama u obrani nekoga tko nije prisutan.

'Odvjetnik će imati problema jer, prema zakonu o odvjetništvu i kodeksu odvjetničke etike na Kosovu, optuženik i odvjetnik surađuju u stvaranju obrane. No odvjetnik neće imati pomoć okrivljenika jer mu se sudi u odsutnosti.'

Inače, najveća optužnica za ratne zločine koju je do sada podiglo kosovsko tužiteljstvo uključuje 53 bivša pripadnika srpskih vojnih i policijskih snaga optuženih za masakr u selu Meja u travnju 1999. Tada je ubijeno 377 kosovskih Albanaca. Svima se sudi u odsutnosti.

'Bit će prepreka i za tužitelje i suce', rekao je Alija za BIRN, ističući da neće biti njihova krivica ako bude zakonskih manjkavosti jer se zakon trenutno provodi.

Ponovna suđenja mogu godinama trajati

Kosovo jamči pravo na ponovno suđenje u slučajevima kada su optuženi uhićeni usred postupka ili žele uložiti žalbu nakon što je presuda donesena.

BIRN je izvijestio da kosovskoj pravdi treba dugo da se ostvari. Suđenja u odsutnosti vode se 25 godina nakon što su se navodni zločini dogodili, a potencijalna ponovna suđenja mogla bi još produljiti čekanje pravde.

'Onog trenutka u kojem optuženi postane dostupan pravosudnim tijelima, on ima pravo tražiti ponavljanje suđenja... da mu se sudi u njegovoj prisutnosti', objasnio je Qerkini.

Ako se ova klauzula pravilno provede, Europski sud za ljudska prava ne bi mogao donijeti istu odluku kao u slučaju Sanader. Ipak, vjerojatni su vrlo dugi postupci.

'Sigurno će doći do produljenja postupka jer ako osoba bude uhićena, automatski ima pravo tražiti obnovu postupka', istaknuo je.

Mnoga ponovljena suđenja počinju desetljećima nakon prvotne presude. Primjerice, prema izvješću Dokumente 2020.-2021., američki državljanin Duško Vujnović 1997. godine osuđen je u odsutnosti na 10 godina zatvora, a tu je presudu potvrdio Vrhovni sud Hrvatske u veljači 2000. godine.

Obnavljanje postupka zatražio je 20 godina kasnije, kada je 2020. uhićen u Frankfurtu na temelju europskog uhidbenog naloga.

Kako navodi Dokumenta, u 2021. godini u 12 posto postupaka 'okrivljenici osuđeni u odsutnosti zatražili su obnovu postupka nakon što su postali dostupni pravosudnim tijelima Republike Hrvatske'.

Qerkini je pojasnio da će suđenje u odsutnosti za masakr u Meji, s 53 optužena, trajati dugo dok se ne donese presuda, a još duže ako se optuženi pojave tijekom ili nakon postupka. 'Sama činjenica da ima toliko optuženih znači da će proces trajati dosta vremena', rekao je.

No siguran je da 'ECHR neće moći utvrditi povredu načela okončanja postupka u razumnom roku jer se uzima u obzir ponašanje okrivljenika. Ako je tuženik utjecao na produljenje, ne može se naći povreda', rekao je.

Međutim Alija i ombudsman Qelaj, u odvojenim intervjuima, primijetili su da je većina ponovljenih suđenja u Hrvatskoj optuženike proglasila nevinim, često zbog proceduralnih povreda utvrđenih u suđenjima u odsutnosti.

Kosovo ne samo da ne može pronaći mnoge osumnjičenike u slučajevima ratnih zločina jer više nisu u zemlji, već se suočava s velikim preprekama u njihovom izručenju iz Srbije, gdje se često odvijaju paralelni postupci.

No Qelaj ipak gaji nadu. 'Vjerujem da suđenja koja se vode u odsutnosti na Kosovu - kao članu međunarodnih mehanizama, a njegov suverenitet neće biti osporavan - mogu imati poseban učinak jer svaka država mora provoditi naredbe o izručenju građana zemlji koja je izdala nalog', zaključio je.

sve osim nogometa