promjena igre

Finska i Švedska u NATO-u: Zbijanje redova na Zapadu ili početak trećeg svjetskog rata?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 17.05.2022 09:09
  • Objavljeno 17.05.2022 u 09:02
Pripadnica švedske vojske okružena američkim vojnicima nakon napornog treninga na pogonu za obuku NATO-a u njemačkom Grafenwoehru

Pripadnica švedske vojske okružena američkim vojnicima nakon napornog treninga na pogonu za obuku NATO-a u njemačkom Grafenwoehru

Izvor: EPA / Autor: FILIP SINGER

Ulazak Švedske i Finske globalno je vruća tema koja iz temelja mijenja međunarodne odnose. Kako Rusija ne gleda s odobravanjem na taj potez dviju skandinavskih zemalja, može se očekivati da nas, posebno u Europi, čeka dulje razdoblje nestabilnosti, novi hladni rat, a moguće i širenje ukrajinskog sukoba izvan granica te zemlje, što se može pretvoriti u treći svjetski rat. Za komentar reperkusija koje donosi ulazak Finske i Švedske u NATO na globalnom planu pitali smo saborske zastupnike Antu Bačića (HDZ), Franka Vidovića (Klub socijaldemokrata) i Stjepu Bartulicu (Domovinski pokret)

Voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Ante Bačić pozdravlja najavu ulaska Švedske i Finske u NATO.

'Riječ je o zemljama koje baštine one iste vrijednosti zbog kojih NATO, uostalom, i postoji. Jer vrijednost zaštite teritorijalnog integriteta jedne države - u pogledu koje i postoji kolektivno jamstvo za sve članice NATO-a - jest zapravo zajednički nazivnik i vanjska manifestacija svega onoga što u NATO-u u svojoj srži štitimo: demokraciju, pluralizam, ljudska prava i slobode. I u tom smislu i Finska i Švedska pripadaju toj i takvoj zajednici država, odnosno svojevrsnoj euroatlantskoj obitelji država koje baštine zajedničke vrijednosti te takvo - možemo reći - okrupnjavanje NATO-ve obitelji svesrdno i zdušno pozdravljam', kazao nam je Bačić.

Međutim koliko članstvo dviju skandinavskih zemalja dodatno destabilizira situaciju u Europi i svijetu? Postoji li mogućnost da uđemo u neki novi hladni, a moguće i u vrući nuklearni rat?

Bačić smatra da su sve one zemlje koje čvrsto pristaju uz temeljne norme međunarodnog prava na neki način u stanju tzv. novog hladnog rata s Rusijom još od, primjerice, 2008., kada je nasrnula na Gruziju te pokazala svoje pravo lice otkidanjem dijelova teritorija jedne suverene države i uspostavom secesionističkih proruskih tvorevina. Podsjetio je da smo u Hrvatskoj takav obrazac vođenja ekspanzionističke politike i nastojanja za širenjem hegemonije na štetu svih onih koji se nađu na putu takvoj državi - agresoru imali prilike upoznati na vlastitoj koži početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su drugi naivno mislili da se davanjem koncesija agresoru može kupiti mir i postići gašenje apetita za tuđim teritorijem.

'Onda je uslijedila 2014. godina te okupacija i aneksija Krima, kao i otvoreni ruski oružani ustanak na istoku Ukrajine - i opet se smatralo da će ta agresija stati u nekom trenutku, da ti i takvi apetiti imaju neke granice te se računalo na racionalnost protagonista takve ekspanzionističke politike i mislilo se da se agresora može umiriti posredovanjem ili konsilijacijom. Međutim nije bilo tako, krajem veljače ove godine uslijedio je, doduše ponešto prolongiran, no svakako do sada po magnitudi nezabilježen čin nastavka ruske agresije na Ukrajinu', kazao nam je voditelj hrvatskog izaslanstva pri NATO-u.

Ante Bačić

Ante Bačić

Izvor: Pixsell / Autor: Miroslav Lelas

Osobno nije sklon vjerovati da bi razvoj događaja mogao eskalirati u pravcu trećeg svjetskog rata, i to iz jednostavnog razloga što se pokazuje da rusko vojno i političko vodstvo u velikoj mjeri karakterizira svojevrstan oportunizam.

'Što želim time reći? Pa to da su najprije ruski plan bili potpuno podjarmljenje Ukrajine i instaliranje proruske marionetske vlasti. Kada to nije uspjelo, Rusija je morala reducirati svoje ciljeve, međutim svjedoci smo tomu da i ti - bitno reducirani strateški ciljevi i operativni planovi - u najmanju ruku također ozbiljno dolaze u pitanje te im prijeti propast. Ono što želim reći jest da i unutar takve iracionalne politike u srži postoji neka temeljna racionalnost u smislu da nitko, pa onda ni Rusi, ne želi dovesti u pitanje opstanak ljudske civilizacije i izazvati uništenje svijeta jer bi to neminovno značilo i uništenje same Rusije', smatra Bačić te je mišljenja da su predsjednik Putin i rusko vojno vodstvo itekako svjesni vojne snage Zapada, kako u konvencionalnom smislu, tako i u smislu nuklearnog oružja.

  • +15
  • +12

Zajednička vježba finske, norveške i švedske vojske

Izvor: AFP / Profimedia / Autor: Jonathan NACKSTRAND

Jer logika je jasna, kaže - ako nismo u mogućnosti pokoriti Ukrajinu, kako bismo onda bili u stanju pobijediti u ratu s NATO-om? 'Radi se jednostavno o vrsti namjernog širenja straha i panike u javnosti, jer ruska propagandna mašinerija zapravo jako dobro razumije kako funkcionira model zapadne demokracije, čiji su temeljni stupovi legitimitet vlasti i slobodna volja građana izražena putem slobodnih i demokratskih izbora. Stoga svojom medijskom propagandom i hibridnim načinom djelovanja nastoje razbiti tu sponu izazivanjem straha unutar domaće javnosti u okvirima zemalja članica NATO-a u uvjerenju da će upravo građani - vođeni strahom - utjecati na svoje političko vodstvo da ustukne pred Rusijom i pokori se njezinoj volji', smatra.

Franko Vidović

Franko Vidović

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Franko Vidović, član Udruge Socijaldemokrati i predsjednik saborskog Odbora za obranu, smatra da se daljnja destabilizacija te neki novi hladni rat i treći svjetski rat ne mogu isključiti, mada vjeruje da ima dovoljno pameti da do toga ne dođe jer bi to značilo i naše istrebljenje. Objasnio je da su Finska i Švedska zemlje koje dug niz godina surađuju s NATO-om, još iz doba Sovjetskog Saveza, kada su bile svojevrsna tampon zona.

'I jedna i druga država ustrojene su po sustavu NATO-a, aktivni su sudionici NATO-vih vježba već dugi niz godina. Ovo danas što se događa, njihov zahtjev za članstvom, izravna je posljedica poteza Rusije u Ukrajini', smatra Vidović, jer se vode logikom, dodao je, ako se danas Ukrajina može naći na meti, zašto sutra ne bi mogle Finska ili Švedska. Glavno je pitanje, kaže, gdje ćete postaviti granice i kada govorimo o tome treba li primiti Finsku i Švedsku u NATO, jer postoji velik rizik - odgovor na to pitanje glasi da rizik ionako postoji.

'Poučeni i našim iskustvom iz Domovinskog rata, u jednom trenutku morate reći - sada je dosta, dalje ne ide. Smatram da svijet ovog momenta Ruskoj Federaciji mora reći isto - dosta je, dalje ne ide. Ako ide, onda je to na vašu odgovornost, a ne na našu. Zvuči prilično grubo, ali je tako', istaknuo je. Vidović je objasnio da uvijek postoji razumna mjera povlačenja i korigiranja vlastitih interesa na svoju štetu, međutim postoji i granica na kojoj se kaže - OK, sada je dosta!

  • +6
  • +3

Premijerka Finske Sanna Marin

Izvor: EPA / Autor: MAURI RATILAINEN

'Ruska invazija izazvala je niz negativnih posljedica, ali ima i jednu dobru posljedicu, a to je da se Europa ujedinila. Jedino Mađarska, tj. premijer Viktor Orban, stoji po strani, ali ni on se ne usuđuje previše solirati', kazao nam je Vidović te ne smatra da je kriza oživjela NATO jer je mišljenja da je 'ionako bio živahan, jedino ga je Trump želio uspavati'.

'Ali smatram da ga je solidarizirala', dometnuo je.

Vidović je poručio da Hrvatska treba poduprijeti članstvo skandinavskih zemalja u NATO-u, bez obzira što hrvatski predsjednik s iskrenim namjerama pokušava staviti problem Hrvata u BiH na dnevni red, i to potpuno opravdano, ali s druge strane ulazak Finske i Švedske u NATO nije ono na čemu bi trebalo lomiti koplja.

Stjepo Bartulica

Stjepo Bartulica

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta, član Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, kaže da s obzirom na Putinovu invaziju na Ukrajinu, čiji smo svjedoci već mjesecima, nije iznenađenje to da ove dvije zemlje traže članstvo u NATO-u. 'I imaju ga pravo tražiti', dodaje.

'Drugo, nije sporno to da Hrvatska ima strateški interes da pomogne Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Sporno je to da ne postoji jedinstven stav između Banskih dvora i Pantovčaka i izgledi da Milanović postigne nešto su vrlo mali. Ne mogu se oteti dojmu da su njegovi zahtjevi za blokadom Finske više plod unutarpolitičkih razloga. Problem s izbornim zakonom u BiH postoji od 2006. i sve vlade od tada dijele odgovornost za to što nisu poduzele ništa na rješavanju tog problema. Meni se čini da se, s obzirom na ratno stanje na europskom kontinentu, Hrvatska treba ponašati kao pouzdani saveznik u NATO-u', kaže Bartulica. Činjenica je da, ako Putin danas napadne Švedsku i Finsku, NATO ne mora djelovati, kao ni u slučaju Ukrajine, a već sutra, kada uđu u savez, morat će i mi ćemo onda biti uvučeni u rat.

'Ova logika još više opravdava tezu, to sam govorio i ranije, da je Ukrajina prije ovoga rata trebala ozbiljnije uzeti u obzir opciju neutralnosti, kao što je imaju Austrija i do sada Švedska i Finska. Ona nije to zastupala i sada vidimo ishod. Ova logika može se primijeniti i na samu Ukrajinu i Zelenski govori da je u pregovorima sada na stolu i opcija da zemlja bude neutralna, a ne članica NATO-a. Bilo bi razborito da je i ranije zastupao tu mogućnost jer im je Rusija otvoreno prijetila, za razliku od Švedske i Finske', kazao nam je Bartulica. Je li dobro da Finska i Švedska uđu u NATO? 'Za Hrvatsku je dobro to što smo ušli u NATO kao ravnopravna članica i što to nitko nije sprječavao. Moramo pokazati dosljednost, a danas bismo trebali razumjeti opravdane razloge zbog kojih i ove dvije zemlje žele ući u NATO. Ne smijemo to ignorirati', zaključio je.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!