Prema medijskim izvješćima, Washington odustaje i od planiranog privremenog razmještanja američkih projektila srednjeg dometa u Njemačkoj, među kojima su trebali biti i krstareći projektili Tomahawk.

Riječ je o oružju koje je, prema dogovoru SAD-a i Njemačke iz 2024. godine, od 2026. trebalo biti raspoređeno na njemačkom teritoriju. Njemačko ministarstvo obrane tada je objavilo da bi se radilo o sustavima dometa do 2500 kilometara, sposobnima pogoditi ciljeve duboko u Rusiji. Cilj je bio pojačati odvraćanje Moskve i zatvoriti prazninu u europskim obrambenim sposobnostima dok Europa ne razvije vlastite sustave dugog dometa.

‘Mnogo dramatičnija vijest’

Dok se u javnosti najviše govori o povlačenju oko 5000 američkih vojnika iz Njemačke, pojedini analitičari ocjenjuju da je izostanak Tomahawka znatno veći sigurnosni problem. Associated Press objavio je da je Trump najavio dodatno smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj, a NATO je, prema Guardianu, zatražio dodatna pojašnjenja o američkoj odluci.

Sigurnosni stručnjak Nico Lange upozorio je za njemački Tagesschau da Rusija već ima rakete u Kalinjingradu kojima može ugroziti Njemačku, dok Berlin trenutačno nema usporedivu sposobnost za uspostavu protuteže. ‘Te smo sposobnosti trebali dobiti iz Amerike, ali ih sada nećemo dobiti’, rekao je Lange, dodajući da Europljani moraju što prije razviti takve mogućnosti.

Christian Mölling, njemački stručnjak za sigurnost, ocijenio je za ZDF da je odustajanje od razmještanja projektila ‘zapravo mnogo dramatičnija vijest’. Prema njegovim riječima, projektili dugog dometa ključni su za odvraćanje jer bi NATO-u omogućili djelovanje protiv ruskih snaga već u fazi njihova razmještanja, a ne tek kada bi se približile granicama Saveza.

Europa nema spremnu zamjenu

Problem za Berlin i europske saveznike jest u tome što Europa još nema vlastite sustave koji bi mogli odmah zamijeniti američke Tomahawke. Njemački ministar obrane Boris Pistorius ranije je govorio da je američko razmještanje trebalo zatvoriti takozvanu ‘prazninu u sposobnostima’ do trenutka kada europska industrija razvije vlastite projektile srednjeg dometa.

Ta se sposobnost planira razvijati kroz europski projekt ELSA, no njemački mediji navode da se njegovi rezultati očekuju tek između 2030. i 2032. godine. Upravo zato dio njemačkih političara sada traži brže odluke i privremena rješenja.

Carlo Masala sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu izjavio je za Welt am Sonntag da se otvara važna praznina u odvraćanju Rusije, koju europsko oružje neće moći brzo zatvoriti. Slično upozoravaju i drugi stručnjaci: odustajanje od američkog razmještanja ne znači samo slabiju europsku obranu, nego i veću ovisnost o izravnoj američkoj vojnoj pomoći u slučaju krize.

Pritisak na Pistoriusa

Thomas Erndl, glasnogovornik Unije za obrambenu politiku, pozvao je njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa da što prije pronađe zamjenu za Tomahawke. ‘Na putu prema jačoj Bundeswehri više nemamo vremena za gubljenje’, rekao je Erndl za Bild, tražeći brži akcijski plan i inovativna rješenja za precizno oružje velikog dometa.

Zamjenica predsjednika zastupničkog kluba SPD-a Siemtje Möller ocijenila je da bi neispunjavanje dogovora o razmještanju projektila bilo ‘loš znak’. Zatražila je ubrzanje europskog projekta ELSA, ali i provjeru mogućnosti da se prijelazno razdoblje premosti suradnjom s drugim državama, uključujući Ukrajinu.

Ukrajina kao mogući partner?

Ukrajina je tijekom rata znatno razvila vlastite sposobnosti u području bespilotnih letjelica, ali i raketnih sustava kojima, prema tvrdnjama Kijeva, može gađati ciljeve duboko u ruskom zaleđu. Zbog toga se u Njemačkoj sada sve češće spominje mogućnost suradnje s Ukrajinom kao privremenog rješenja za europski manjak oružja dugog dometa.

Ipak, takva bi odluka imala i političku težinu. Njemačka bi se dodatno približila ukrajinskoj obrambenoj industriji, dok bi Moskva takav potez gotovo sigurno prikazala kao novu eskalaciju.